Politika i društvo

Kekin protiv svega, pa i vojnog roka

Kekin protiv svega, pa i vojnog roka
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Dio oporbe oštro protiv ponovnog uvođenja vojnog roka – smatraju da prijedlog ne jača obranu, nego dijeli građane i stvara nove privilegije.

Rasprava o izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH podijelila je zastupnike u Saboru. Dok većina podržava uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO), dio oporbe upozorava da će se njime stvoriti podjele među građanima i da predložene izmjene nemaju stvarnu sigurnosnu vrijednost.

Najglasnija među kritičarima bila je Ivana Kekin iz kluba Možemo!, koja tvrdi da se vojni rok ne vraća radi obrane, nego zbog političke simbolike.

“Vojni rok ne vraćate zbog sigurnosti, nego da stvorite prostor u kojem možete iznova definirati što znači biti domoljub, a što nepoželjan. I kojim metrom se to mjeri. To će ministar određivati”, poručila je Kekin.

Upozorila je i da se prigovor savjesti tretira kao sumnjiva privilegija, iako je riječ o ustavnom pravu, te da će se sustav civilnog služenja prepuštati pravilnicima i uredbama, što otvara prostor za zloupotrebe.

“Zakon je pravno problematičan, društveno regresivan i strateški neučinkovit,” dodala je Kekin.


Mrak Taritaš: ‘Dvomjesečni vojni rok ne jača obranu’

Sličan stav iznijela je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a), istaknuvši da dvomjesečni obavezni vojni rok “ni na koji način neće ojačati obrambenu spremnost Hrvatske”.

“Ozbiljna ulaganja u profesionalnu vojsku i nove tehnologije učinila bi stvarni iskorak u sigurnosti, ali se Vlada time ne bavi,” rekla je Mrak Taritaš.

Dodala je kako postoji opasnost da se od onih koji odaberu vojni rok stvori nova društvena kasta koja bi imala prednosti pri zapošljavanju ili zapošljavanju u državnim službama.


Bauk: Dva mjeseca dovoljno, ali Zakon o obrani problematičan

Iz redova SDP-a, Arsen Bauk ocijenio je kako je procjena Glavnog stožera da su dva mjeseca dovoljna za osnovno vojno osposobljavanje razumna, ali je izrazio nezadovoljstvo što je u Zakon o obrani ubačeno i poglavlje o civilnoj službi.

“To bi trebalo biti regulirano zasebnim Zakonom o civilnoj službi,” upozorio je Bauk.

Također je istaknuo da ne bi smjelo biti prednosti pri zapošljavanju za muškarce koji su služili vojni rok u odnosu na žene, kao ni diskriminacije prema onima oslobođenima iz zdravstvenih razloga.

SDP će, rekao je, biti suzdržan prilikom glasanja o Zakonu o obrani, ali će podržati Zakon o službi u Oružanim snagama RH i uvođenje TVO-a.


Vladajući: ‘Obrana domovine nije ideologija, nego opstojnost’

Za razliku od oporbe, zastupnici HSLS-a i Mosta podržali su prijedlog Vlade.
Darko Klasić (HSLS) rekao je da se radi o ključnom trenutku redefiniranja sigurnosne politike, dok je Josip Jurčević (Most) poručio kako obrana zemlje mora imati apsolutnu potporu, podsjećajući na iskustva iz Domovinskog rata.

“Obrana domovine nije pitanje ideologije nego opstanka,” naglasio je Klasić.


Podjele ostaju – vojni rok kao politička simbolika

Dok Ministarstvo obrane tvrdi da će novi temeljni vojni rok od 60 dana pomoći u “revitalizaciji pričuve i jačanju sigurnosne kulture”, oporba poručuje da se time ne gradi sigurnost, nego politički narativ.

Za sada je jasno tek jedno – vojni rok ponovno dijeli Sabor, a rasprava o tome što znači “biti spreman braniti domovinu” tek se zahuktava.


📷 Prijedlog