Izloženo ruho i uporabni predmeti su iz vlastite kolekcije velečasnog Gorana Mitrovića, župnika u Novoj Kapeli. To je samo dio ruha koje se nosilo u različitim svečanim i drugim prigodama, s predmetima za različite svrhe, a sakupljeno je s područja novokapelačke i gornjelipovačke župe. Pozdravljajući nazočne goste i sudionike programa, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak je posebno zahvalio novokapelačkom župniku koji je ustupio ovo slavonsko bogatstvo koje je na izložbi.

-Zbog obaveza župnik nije mogao prisustvovati. Večeras oplemenimo svoje duše, odajmo poj dragoj nam Slavoniji, jer je ove godine Knjižnica puna Slavonije. U mjesecu lipnju Pleternica pleše i pjeva, što su pokazale dvije večeri izvrsno organiziranih „Cvjetića glazbe”, a nakon toga uživat ćemo u umjetnosti ruku naših baka koje su to radile s velikom ljubavlju-poručio je ravnatelj.

Umirovljeni nastavnik i slikar Dragutin Bajt govorio je o slavonskim narodnim nošnjama i uporabnim predmetima. -Oni su svjedoci jednoga vremena koje prolazi. Te nošnje govore nam o našoj prošlosti i bogatstvu naših sela i krajeva. Imamo sreću što je toga ostalo, a živjelo se i u Vojnoj krajini koja je bila pod ingerencijom Austro-Ugarske-podsjetio je D. Bajt te napomenuo kako u narodnom blagu postoje tri kategorije.

To su narodne nošnje, nakit i uporabni predmeti, kao što su ručnici, posteljina, stolnjaci, a oni se još i danas koriste. Posebno se osvrnuo na korištenje dukata i boja za narodne nošnje. Od boja, kazao je, prevladava bijela kao temeljna, koja je i najjeftinija, a korištene su najčešće i crvena, zelena, crna i plava. -Radio se dugo i strpljivo i zlatovez koji je primjenjivan na nošnjama, ali i na uporabnim predmetima.

Izrađivala se i trobojnica kao izraz nacionalne svijesti od potkraj 19. stoljeća pa do kraja Prvoga svjetskog rata, te tkanica u obliku trobojnice, i vez ili šlingeraj. Najčešće su bili biljni motivi poput klasa pšenice, vinove loze, u obliku ornamenta-kazao je, među ostalim, D. Bajt.

O Slavoniji pod nazivom „Slavoniji poj” kazivao je Marinko Markota. -Dopustimo večeras da nam Slavonija kroz izložbu i pjesmu ispriča svoju priču, o ljudima, tom kraju, običajima i životu. O ljudima koji ljubav prema tradicijskim elementima pretaču u strast. Danas zahvalimo našim djedovima i bakama što čuvaju svoje rukotvorine, ruho i stare običaje te ih ne prepuštaju zaboravu.

Zahvalimo im za vrijedne ruke, noge i oči i plemenito slavonsko srce. Dali su sebe stvarajući jednu emotivnu slavonsku priču. Veliki su to darovi i poklon naraštajima koji dolaze-poručio je M. Markota te pročitao jednu pjesmu, čija je autorica članica županijske Udruge „Matko Peić”, a u kojoj se spominje Slavonija.

Prigodne pjesme Dragutina Tadijanovića o Slavoniji recitirale su dugogodišnje suradnice Knjižnice učiteljice Jasna Kajtar i Ana Kukuruzović. Umirovljeni učitelj Ivan Abibović iz Požege napomenuo je da isključivo piše o šokačkoj svojti i na šokačkom, ikavskom „divanu”, a kazivao je svoju pjesmu „Miraz”. Pjesnikinja Željka Rezo iz Požege, porijeklom iz Požeških Sesveta”, govorila je stihove svoje pjesme „Šokica”, koju je posvetila Ćuki Begoviću i svim našim Ćukama.

Vinski kardinal i pjevač Vlado Bauer iz Požege otpjevao je pjesmu s požeškog Muzičkog festivala „Tu je moja Slavonija” (Tamo gdje su žitna polja, tamo gdje se klasje svija. Tu je moje rodno selo, tu je moja Slavonija. Tamo gdje je rijeka Sava, tamo gdje su dobri ljudi), a pratili su ga posjetitelji izložbe.

Otvarajući izložbu, gradonačelnica Marija Šarić se nazočnima obratila prigodnim pozdravnim riječima te podsjetila na bogat program ovogodišnjeg LIDAS-a. -Ono što je najvažnije, želimo uz druženje pokazati naše zajedništvo i sve ono što čuvamo. Dokle god čuvamo baštinu, naš identitet nećemo izgubiti.

Stoga posebno želim zahvaliti sudionicima ove večeri koji tako brižno čuvaju od zaborava sve ono blago koje Slavonija ima te prenose na mlađe generacije. Ova djeca su pokazatelj kako će baština sigurno živjeti, a to je isprepleteno s našim Muzejom bećarca koji je hram baštine i bogatstva koje imamo. Vjerujem da smo doista na dobrom putu i da ćemo zaista sačuvati identitet, a to je najvažnije-zaključila je gradonačelnica te sve pozvala da sudjeluju na manifestacijama LIDAS-a.

Posjetiteljima je o eksponatima izložbe govorila Branka Leist te im na stručan način objašnjavala o odjevnom ruhu na izloženoj ženskoj i muškoj lutki (rubina, suknja, marama, frizura, košulja, frosluk i dr.), a upoznati su i s pojedinim uporabnim predmetima. Tijekom večeri svojim su nastupom oduševili članovi Dječje sekcije Kulturno-umjetničkog društva ”Orljava”iz Pleternice, pod vodstvom Željke Grgurević, te članice i članovi KUD-a „Svilenka” iz Buka. Tijekom domjenka svoj glazbeni doprinos dali su članovi popularnog sastava "Šljivova grana" iz Grabarja.

Tekst i foto: Ivica Tomić