foto: Grad Pleternica
42. Smotra folklora okupila društva iz Hrvatske i inozemstva, slavila običaje, pjesmu i zajedništvo.
Pleternica je proteklog vikenda ponovno zasjala u duhu tradicije, pjesme i bogate kulturne baštine, domaćin već 42. po redu Međunarodne smotre izvornog folklora LIDAS. Ova manifestacija, u organizaciji KUD-a Orljava, i ove je godine potvrdila status jednog od najvažnijih i najdugovječnijih događanja posvećenih očuvanju folklora u Slavoniji i šire.
Smotra je započela svečanom mimohodom kroz središte Pleternice. Ulice grada ispunile su slike prošlih vremena – konjanici u narodnim odorama, raskošne zaprege, tamburaši i folklorna društva iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije. Bila je to povorka ne samo kostima i boja, već i ponosa, identiteta i generacijske predanosti očuvanju tradicije. Trg bećarca, središnje mjesto kulturnih događanja u Pleternici, uskoro je postao pozornica folklorne raskoši i zajedništva koje se rijetko gdje može vidjeti s tolikim intenzitetom.
foto: Grad Pleternica
Na pozornici su se izmjenjivale izvrsne izvedbe kulturno-umjetničkih društava i pjevačkih skupina, a publika je imala priliku uživati u autentičnim pjesmama, plesovima i narodnim nošnjama koje su prenosile priče iz prošlih vremena. Domaćini, KUD Orljava i njihova dječja skupina, dostojno su otvorili program, a poseban naglasak bio je na međunarodnim gostima, među kojima su i predstavnici iz Strumice (Sjeverna Makedonija), čime je obnovljena važna suradnja i prijateljstvo koja nadilazi granice.
Gradonačelnica Marija Šarić obratila se okupljenima s izrazima zahvalnosti svima koji svojim radom i trudom čuvaju i prenose tradiciju, dok je županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić službeno otvorila manifestaciju, istaknuvši važnost očuvanja kulturnog identiteta kroz folklor te ulogu ovakvih događanja u njegovom prenošenju na mlađe naraštaje.
"Ova smotra ne spaja samo pjesmu i ples, nego i ljude, generacije i narode. Ovdje ne govorimo samo o kulturi; ovdje govorimo o načinu života, o temeljima na kojima počiva ovaj kraj", naglasila je županica u svom govoru.
U razgovoru s Ivanom Petrovićem, članom KUD-a "Branislav Nušić" iz Beograda, koji je po prvi put nastupio na LIDAS-u, doznajemo koliko ovakva događanja znače i samim izvođačima:
"Ovo je nevjerojatno iskustvo. Osjeti se iskrena emocija u svakom koraku kola, svakoj pjesmi. Publika ovdje ne samo da gleda, nego i živi folklor. Imali smo toplu dobrodošlicu, sjajnu organizaciju, a sama atmosfera na Trgu bećarca ostavlja bez riječi. Drago mi je što smo dio ove priče i nadam se da ćemo se ponovno vratiti."
S druge strane, među posjetiteljima smo susreli Mariju Kovačević iz Novske, koja je došla sa svojom obitelji:
"Svake godine dolazimo na LIDAS jer nas vraća u djetinjstvo. Djeca nam ovdje uče o običajima kroz igru i pjesmu, što je neprocjenjivo. Danas kad sve ide brzo i površno, ovo je pravo osvježenje; čista emocija, zajedništvo i ljubav prema korijenima.“
Kroz večer, folklorna raznolikost izmamila je brojne emocije – od ponosa do nostalgije – a svaki nastup bio je snažna poruka o tome koliko je folklor ukorijenjen u život slavonskog čovjeka. Osim što čuva običaje i pjesme, folklor je ujedno i temelj identiteta Slavonije, njezine topline, gostoljubivosti, snage zajedništva i povezanosti s prirodom i naslijeđem.
foto: Grad Pleternica
Završnica večeri bila je ispunjena zvucima Tamburaškog sastava "Paori", koji su ujedinili publiku i izvođače u zajedničkom slavlju uz tradicionalno slavonsko kolo, koje je simbolički zaokružilo večer zajedništva i tradicije.
Ova 42. smotra u sklopu LIDAS-a još je jednom potvrdila da folklor nije samo prošlost koju valja čuvati, već i živuća sadašnjost koju treba slaviti. Kroz pjesmu, ples i zajedništvo, ova manifestacija ostavila je dubok i snažan dojam kako na domaće stanovništvo, tako i na goste iz zemlje i inozemstva. Pleternica je time još jednom potvrdila svoje mjesto na karti kulturnih središta koja s ponosom njeguju, slave i prenose svoje korijene.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA