S vremenskim odmakom od lokalnih izbora koji su bili u svibnju, kakav je Vaš dojam o toj čelnoj funkciji, s obzirom na to da ste bili predsjednik Gradskog vijeća Grada Požege u prošlom mandatu i dugi niz godina na rukovodećim pozicijama u zdravstvu

Ovo je nešto posve drugačije od onog što sam radio do sada, uloga predsjednika Gradskog vijeća je više formalnog tipa. Na vijeću se manje-više usvajaju Odluke koje većina predloži, tako da nema kreativnosti i nekog posebnog utjecaja. No, ono što sam radio kao liječnik i ravnatelj 30 godina, to je drugačiji sustav kod kojeg je na prvom mjestu struka i gdje postoje vrlo stroga pravila u radu. Rekao bih da je to vrlo zahtjevniji posao i vrlo konkretniji od ovog što radim posljednjih šest mjeseci.

Kažete stroga pravila, u obnašanju dužnosti gradonačelnika nisu tako stroga pravila

Čim je politika u pitanju, onda propisi i pravila postaju malo rastezljiviji pojam jer na Gradskom vijeću možete predložiti lošu Odluku, a ako imate većinu, može i ta proći. Dok, primjerice u kirurgiji toga nema.

S početkom mandata imali ste odmah „vatreno krštenje” nažalost u obliku elementarnih nepogoda na području grada Požege. U suradnji sa županicom Jozić reagirali ste pravovremeno, a stigla je i podrška od strane Vlade RH. Kako komentirate razvoj cijele situacije i načine na koje se sugrađanima pomoglo

To su bile dvije prilično teške elementarne nepogode, razmjeri šteta bili su osobito kod druge elementarne nepogode tuče, vrlo veliki na stambenim i pomoćnim objektima, gospodarskim objektima, a isto tako šteta i u poljoprivredi. To je doista bila jedna vrlo zahtjevna situacija u kojoj je trebalo reagirati brzo, jer tu se manje-više radilo na oštećenjima krovova stambenih zgrada, gdje je mogućnost daljnjih oštećenja zbog kiše bila vrlo velika. Tu smo imali vrlo veliko razumijevanje Vlade RH koja je u roku manje od tjedan dana donijela Odluku o pomoći i to vrlo solidnoj pomoći od oko 60 milijuna kuna ukupno.

Kad gledamo sam grad Požegu, isplatili smo oko 20 milijuna kuna za popravke stambenih objekata koji su stradali, negdje oko 4.5 milijuna kuna bile su namijenjene za štete na zgradama koje su kulturno dobro. Štete na stambenim objektima su bile u iznosu 30% procijenjene štete, a na poljoprivredi od 55% do 85% procijene, bio je ogroman broj zahtjeva za stambene zgrade, preko 3000 zahtjeva.

Što se tiče drugih nepogoda, spominjale su se retencije.

Požega se od bujičnih poplava može obraniti jedino izgradnjom retencija na Požeškoj gori. Vlada RH je odobrila 100 milijuna kuna Hrvatskim vodama, što za projektiranje, što za provođenje tih retencija. Trenutno je to u fazi projektiranja što je u ovako kratkom vremenu doista puno i očekujemo da u ove sljedeće četiri godine, da bi te retencije bile izgrađene. Time bi se Požega zaštitila od bujičnih poplava trajno, naravno velike količine oborina mogu i dalje predstavljati problem, ali više ne bi bio problem koji sada imamo, da se brze bujice spuštaju niz Požešku goru i prave materijalnu štetu.

Što ste u ovih šest mjeseci detektirali kao slabe točke grada i ako ih ima, kako i kad se misle riješiti

Ima puno slabih točaka, puno toga što treba riješiti u razvoju grada. Po meni dosta je veliki problem zapostavljena infrastruktura. Ovim projektom aglomeracije bit će riješen prilično veliki dio toga, ali naravno ostaje još s druge strane, ulice su nam dosta u lošem stanju, nije se baš puno ulagalo u rekonstrukciju gradskih ulica, tako da su više-manje dotrajale instalacije. Vidite dok idete kroz grad u kojem stanju su i pješačke staze i sami kolnici, isto tako parkovi su nam rekao bih u najmanju ruku zapušteni, neodržavani. Zapravo taj dio te neke javne higijene grada je po meni na neprihvatljivo niskoj razini. To smo i najavili u proračunu, tu ćemo posvetit posebnu pažnju da taj dio promijenimo. Požega je u biti lijepi grad, ali i lijepe gradove ako ne održavate, neće lijepo izgledati.

Da bi mi to mogli raditi bolje, potrebno je i više sredstava, prošle godine od planiranih sredstava u tom području, nije realizirano ni 20% jer vjerojatno je bilo drugih prioriteta. Mi ćemo nastojati da sva sredstva koja se planiraju za taj dio, iskoristiti do kraja, a po mogućnosti naći dodatna sredstva. Ono što bi se svi sa mnom složili, krajnje je vrijeme za to!

Je li samo problem novac ili je moglo biti više aktivnosti Tko je kriv

To vam je tako kad dođete na ove javne dužnosti, sve što i prije vas nije napravljeno broji se vama. Ja se na to ne žalim, naravno da ne može sadašnja gradska vlast biti kriva što su parkovi zapušteni, to je valjda svima jasno. Isto tako što su ulice u najmanju ruku u očajnom stanju, to je bilo pitanje prioriteta dosadašnjih čelnika. Sigurno da su neke stvari napravili, ali u ovom dijelu jedan period je propušteno ulagati u ono što svi svaki dan vidimo.
Isto tako, mi imamo problem konkretno, poslove koje za grad radi gradska tvrtka Komunalac Požega d.o.o., te poslove isto treba bolje definirati i staviti na onu razinu na kojoj treba biti. Grad troši velika sredstva na funkcioniranje tvrtke Komunalac Požega, a po mojoj procjeni koju mogu nakon 7 mjeseci obnašanja ove dužnosti reći, a da se ne zabrinem što o tome drugi misle. Grad ne dobiva natrag toliko koliko u Komunalac ulaže, tamo isto treba doći do restrukturiranja i preslagivanja prioriteta. Ovako to dalje sigurno neće moći.

Kad se osvrnemo na rebalans proračuna za 2021. godinu i novi proračun za 2022. godinu, koji je Vaš prvi cijeli proračun, vidi se da idete u smanjenje nekih troškova, poput smanjenja zaposlenih u kulturnim ustanovama, te likvidacije Javne ustanove Sportski objekti Požega. Koliko je tu ušteda i ima li ih u budućnosti

Kad uđete malo dublje u analizu stanja, onda vidite recimo primjerice kod sporta, da je negdje 2011.-12. godine, Grad Požega je trošio nešto manje od 4 milijuna kuna na funkcioniranje sporta u gradu. Od onda je taj iznos povećavan, povećala se i kvaliteta naravno, uvelo se plaćanje sudaca i kotizacija, prijevoza za klubove. Međutim, u nekom trenutku to je otišlo rekao bih do apsurda, pa smo već 2019. godine za sport davali nešto više od 7 milijuna kuna, dvostruko više nego prijašnjih godina. Nakon toga 2020. godine je bilo 7.5 milijuna kuna, a 2021. preko 8 milijuna kuna.

Ugasili smo Javnu ustanu Sportski objekti Požega jer nisam nikad dokučio u što se to u Požegi pretvorilo. Ako je i postojala dobra ideja pri osnivanju, negdje se s godinama izgubila i na kraju smo imali ustanovu koja je trošak. Mi smo u proračun za 2022. godinu stavili 2.5 milijuna kuna manje za sport i vjerujte, nitko od sportskih klubova neće primijetiti razliku u financiranju.

Što se tiče ustanova iz područja kulture kojima je grad osnivač, imamo novoobnovljenu prekrasnu knjižnicu i logično je da se trošak te knjižnice poveća, no je li se broj zaposlenih morao toliko povećati, to je već veliko pitanje. Idemo na smanjenje broja zaposlenih za četiri, u kvaliteti provođenja programa to se neće ni primijetiti jer jednostavno analizom poslova koji se obavljaju, i u usporedbi s drugim gradovima i knjižnicama, taj broj nije bio nužan.

U tijeku su radovi u sklopu projekta „Požeške bolte”, a obavljeni su i prvi koraci ka uređenju središnjeg Trga Sv. Trojstva.

Gradski muzej je po planu projekta trebao biti gotov 2023. godine. Iskreno, to je bilo malo nerealno, preambiciozno postavljen rok. Obnavlja se izuzetno zahtjevna zgrada, ulazi se u onaj temeljni dio muzeja gdje se svaki čas nešto mora prepraviti u projektima.

Plan obnove Trga Sv. Trojstva je izazvao dosta negativnih mišljenja građana, i Vi ste se javno zapitali je li to dobro rješenje, bez da se zna što će biti s tržnicom i parkiralištem.

Pitanje uređenja Trga je puno dublje pitanje, što želimo dobiti s tim. Osim toga, mi tu ipak govorimo o trgu koji je jedan od jedinstvenih baroknih trgova još preostalih u Europi. Po meni se zapravo krivo krenulo s rješavanjem problema rekonstrukcije trga. Objavljen je Javni poziv za projekte idejnog rješenja trga, međutim, da bi bilo koje rješenje bilo dobro, prije toga se moraju riješiti neke druge stvari koje su preduvjet za to. Na prvom mjestu je tržnica. Požega ima staru tržnicu koja iskreno i naružuje barokni trg. Dok se to ne riješi ne možete ništa drugo. Isto tako, potrebno je riješiti podzemno parkiranje, jer kako drugačije maknuti parkiranje s trga bez toga da se makne negdje drugdje.
Ušli smo u fazu pripreme projektnog zadatka za idejno rješenje tržnice i nekakva recimo okvirna konstrukcija je da se izgradi nova tržnica sa 150 parkirnih mjesta ispod tržnice, s pristupom iz Sokolove ulice. Tamo su tri stare zgrade na desnoj strani, treba ih srušiti i napraviti široki kolnik i dobar pristup u podzemnu garažu. Kad se to riješi, onda se može pristupiti rješavanju uređenja samog trga.

Najavljeno je i rješavanje gorućeg pitanja problema nedostatka kapaciteta u gradskim Dječjim vrtićima.

Mi u rješavanju problema s vrtićima već debelo kasnimo. Samo ove godine kad su bili upisi ostalo nam je gotovo 200 djece neupisano. To nije malo, to je jedan jako veliki vrtić, a potrebe će se svake godine povećavati. Nažalost, tu se po meni zakasnilo, ali mi smo završili projektiranje vrtića u Mihaljevcima, a drugi vrtić „Pod gradom” na mjestu starog vrtića je pri kraju s projektom. Lokacija koju građani i doživljavaju kao mjesto za vrtić, a s tim projektom ćemo se i natjecati za europske fondove i siguran sam da će taj projekt proći.

Kad govorimo o izgradnji, što je sa stadionom NK Slavonije

To je dugogodišnji problem. Ja sam davno i kao liječnik, a jedne godine i predsjednik NK Slavonije, slušao o potrebi da se ta zgrada sruši i napravi nova, da se taj stadion uredi. No s godinama se to manje-više popravljalo, a jednom je morao doći kraj. Ova tuča je pomogla u odluci jer je stradala tribina. Inspekcija je zabranila daljnje korištenje te zgrade, srušili smo je do temelja i imamo projekt novog stadiona. Nadam se da ćemo to riješiti relativno brzo jer je potrebno zbog sporta u kojem se najviše mladih okuplja. U proračunu su osigurani novci za podlogu, a Hrvatski nogometni savez nam donira hibridnu travu, pa će pomoćni stadion koji je po dimenzijama kao i glavni, u proljeće biti napravljen sa hibridnom travom da omogući treniranje i aktivnosti preko cijele godine.

Spominjali smo ustanove, a možemo spomenuti i Turističku zajednicu grada Požege. Dojam je o vrlo negativnom stavu javnosti oko ovogodišnjeg adventa u Požegi, što nije prvi put kad su u pitanju gradske manifestacije.

Kad bi tražili nekog tko je među najnezadovoljnijima, sigurno bi i mene pronašli. Nisam zadovoljan niti s tim što, ni kako Turistička zajednica radi. Morao sam pustiti do kraja godine jer većina tih manifestacija su pri kraju godine, međutim tu priča mora stati. Moramo ići prema rješavanju općenito problema funkcioniranja Turističke zajednice koja se na neki način postavila kao da su iznad svega pa bi i građani i gradska uprava i svi trebali njima služiti, a trebalo bi biti obrnuto. Tu mislim od kadrovske promjene, do promjene kompletnog načina rada. Prođite Požegom, gdje imate neku tablu da možete pročitati o nekoj zgradi nešto Da se možete orijentirati ako ste došli kao turist u Požegu, putem na autocesti viđate svakakve table, a kad skrenete prema Požegi, kao da nema ničega.

To su sve stvari koje su pitanje angažmana. Kroz Požešku kuću ćemo nešto od toga riješiti, nešto izgradnjom Gradskog muzeja, no ključ je promjena u Turističkoj zajednici s kojom nitko nije zadovoljan, pa tako ni ja. Prvo moramo imati ljude koji imaju viziju i koji mogu napisati program koji će biti prihvaćen kao nekakav program turističke djelatnosti u gradu.

Moramo označiti što ćemo obilježavati i kada ćemo obilježavati da bi grad mogao stvarati preduvjete za to. Ne možete reći da ćemo Grgurevo obilježavati na Požeškoj gori, a nemate ni odgovarajući prilaz, nema vode ni struje, s čim bi privlačili turiste Netko mora napraviti program, usuglasiti ga s gradskom upravom i onda svi zajedno moramo na tom programu raditi. Ne treba Požega imati sto manifestacija, ali već postoje etablirane manifestacije koje samo moramo staviti u prave okvire.
Požeški festival koji je jedan od brandova grada, po kojemu je ujedno i prepoznatljiva, malo po malo smo doveli u neke okolnosti gdje se više priča je li on uopće potreban. Da bi zadržali takve brandove, dobre primjere, moramo na tome raditi i više se truditi.

Kako ste zadovoljni uspješnošću grada Požege u korištenju EU fondova i kakvi su gradski planovi i ciljevi na tom polju za ovaj mandat Hoće li se nešto mijenjati nabolje novom NUTS2 podjelom regija

Što se prošlosti tiče neću izmisliti toplu vodu kad kažem da je Požega najgora i da nismo iskoristili europske fondove ni približno koliko su drugi. Mi smo kapitalne investicije koje su važne, napravili iz kredita, dakle svake godine otplaćujemo i otplaćivat ćemo idućih deset godina 4.5 milijuna kuna godišnje kredit. Što se iz fondova radi to je aglomeracija, Gradski Muzej, od važnijih i to je premalo u odnosu na druge gradove u našoj županiji.

Trenutno osim spomenutih projekata na kojima radimo, radimo na projektiranju zgrade Povijesnog arhiva u Županijskoj ulici, rušit ćemo staru zgradu i raditi novu, što je također za kulturno povijesni identitet Požege neobično važno.

Osim toga moramo i dvoranu Grabrik urediti, ona nema uvjete ni za domaća, ni za međunarodna natjecanja. Jasno je da ćemo sve to probati uz naravno pitanje Starog grada, Požeške gore, biciklističkih staza, puno toga još drugoga, da će tu biti potrebno dosta projekata napraviti da bi u sljedećem razdoblju mogli koristiti europske fondove.

Usvojili ste proračun od 194 milijuna kuna, većinu stoga smo spomenuli, ima li još nešto važno za spomenuti

- Većina novaca u tom proračunu koji je veći nego proteklih godina, je na poziciji komunalne infrastrukture i kapitalnih investicija. Tu namjeravamo postaviti neko težište i najviše raditi na tome, jasno da ćemo kroz programe financirati sve ono što je u gradu Požegi važno i što pozitivno utječe na kvalitetu života u gradu.