U Hrvatskoj više od 197 tisuća građana ima blokirane račune zbog nepodmirenih dugova. Ukupan iznos duga dosegnuo je 2,9 milijardi eura i raste unatoč manjem broju ovršenih. Najveći iznosi otpadaju na banke i telekome.
Krajem rujna ove godine u Hrvatskoj je oko 197 tisuća građana bilo pod ovrhom, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina). Iako je broj blokiranih u blagom padu u odnosu na prošlu godinu, ukupan iznos duga raste i doseže 2,9 milijardi eura, što je 3,3 posto više nego lani.
Prosječan nepodmireni dug po ovršenom potrošaču iznosi oko 14.700 eura, a najviše se duguje bankama i telekomima. Ti sektori tradicionalno prednjače po iznosu i broju prisilnih naplata, a upravo su banke najčešće vjerovnici s najvećim pojedinačnim dugovima.
Prema ranijim analizama Hrvatske udruge banaka, bankarski sektor drži najveći iznos duga po vrijednosti, dok telekomunikacijske tvrtke imaju najviše dužnika s manjim iznosima. Prosječan dug prema telekomima u starijim podacima iznosio je oko 8.800 kuna (oko 1.200 eura) po osobi, dok su dugovi prema bankama često višestruko veći.
Drugim riječima — banke ovršuju manje ljudi, ali za veće iznose, dok telekomi imaju masovniji broj ovrha manjih vrijednosti.
Velike razlike među županijama
Prema udjelu ovršenih osoba u radno sposobnom stanovništvu, Sisačko-moslavačka županija prednjači s 11,38 posto blokiranih, a slijede Bjelovarsko-bilogorska (10,09 %) i Koprivničko-križevačka (9,67 %).
Najmanje blokiranih bilježe Istarska županija s Pazinom (3,3 %) i Krapinsko-zagorska s Krapinom (5,2 %).
Zanimljivo, unutar iste županije mogu postojati velike razlike — primjerice, Koprivnica je među najboljima u zemlji, dok su Križevci u društvu najgorih po udjelu ovršenih stanovnika.
Raste dug, a ne broj dužnika
Iako broj ovršenih stagnira ili lagano pada, ukupan iznos duga nastavlja rasti. To znači da su blokirani građani u sve dubljem financijskom minusu, što pokazuje da je problem strukturalne prezaduženosti i dalje prisutan.
S obzirom na visoku zastupljenost dugova prema bankama i telekomima, analitičari upozoravaju da su upravo krediti, minusi i neplaćeni računi za telekom usluge najčešći uzrok blokada, dok su komunalne usluge i porezna dugovanja rjeđa, ali rastu u manjem obujmu.
Stručnjaci ističu da bi bolje financijsko obrazovanje, restrukturiranje dugova i učinkovitije mjere prevencije prezaduženosti mogli smanjiti broj ovrha i rasteretiti građane.
