Više od 49 posto kopnene površine Hrvatske prekriveno je šumama, od kojih je čak 95 posto prirodnih. U povodu Svjetskog dana šuma, stručnjaci iz Hrvatskih šuma poručuju građanima da nema razloga za zabrinutost jer se šumama gospodari planski, stručno i održivo.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,7 milijuna hektara, od čega je 2,1 milijun hektara u državnom vlasništvu, dok preostalih 662 tisuće hektara pripada privatnim šumoposjednicima. Hrvatske šume, koje upravljaju većinom državnih šuma, ističu da se prilikom sječe uvijek vodi računa o održivosti, pri čemu se uklanja znatno manje drvne mase nego što šuma prirodno obnovi.
Svaka šuma ima šumskogospodarski plan koji se izrađuje za razdoblje od deset godina i definira sve radove u šumi. Zahvaljujući dugoj tradiciji održivog gospodarenja, Hrvatska je sačuvala svoje prirodne šume, koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta i čine temelj mnogih zaštićenih područja poput nacionalnih parkova, posebnih rezervata i parkova prirode.
Prirodnost hrvatskih šuma očituje se u bogatstvu autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, brojnosti endema, očuvanim šumskim tlima i dugogodišnjoj praksi prirodnog gospodarenja, što ih čini jedinstvenima u Europi.
Bogatstvo hrvatskih šuma
Najveći udio šumskih površina nalazi se u gorskoj Hrvatskoj, dok se na primorskom području često susreću degradirani šumski oblici poput makije, gariga, šikara i kamenjara.
Prema vegetacijskom sastavu, najveći dio hrvatskih šuma čine bjelogorične ili listače, koje zauzimaju oko 80 posto ukupne površine. Četinjače su zastupljene s oko 13 posto, dok mješovite šume čine najmanji udio oko 7 posto. Ova raznolikost šumskih ekosustava doprinosi bogatstvu flore i faune te očuvanju prirodne ravnoteže u Hrvatskoj.
Koliko su ovi postotci važni, govori i činjenica da su šume su oduvijek imale ključnu ulogu u životu ljudi. U prapovijesti su bile njihov dom, izvor hrane, građevnog materijala i ogrjeva. No, s razvojem civilizacije ljudi su se postupno udaljavali od šuma, istovremeno ih sve više iskorištavajući.
Posebno su stradale šume u blizini naselja, koje su se krčile radi urbanizacije i razvoja poljoprivrede. Dok su nekada prekrivale oko 60 posto kopnene površine Zemlje, danas taj udio iznosi tek oko 30 posto, što ukazuje na potrebu za njihovom zaštitom i održivim gospodarenjem.
Zbog toga, Hrvatska spada u jednu od najbogatijih država u Europi upravo zbog očuvanja svojih šuma i zelenila koje imaju ključnu ulogu u opstanku već spomenutih endemskih vrsta i same kvalitete života građana. Već godinama traju akcije sadnje novih mladica kako bi se obnovile šume nakon velikih požara i olujnih nevremena koje su pogodile Dalmaciju i Slavoniju, a nastoji se i 'pozeleniti' urbana središta. Primjerice, Grad Osijek se smatra jedan od najzelenijih gradova u Hrvatskoj, zbog očuvanja svojih starih drveća i sadnjom novih, koji svako proljeće 'ožive' najveći grad u Slavoniji.
Drugi slavonski gradovi također prate 'zelene' trendove pa smo u zadnjih nekoliko mjeseci vidjeli velike sadnje novih mladica na području Slavonskog Broda, Vukovara, Vinkovaca i drugih. Hvale vrijedni napori da se obnove zelene površine na mjestima gdje su sada urbana središta i centri.
