Veliki petak zauzima posebno mjesto u srcima vjernika diljem Hrvatske, a osobito se duboko doživljava u Slavoniji, gdje se običaji i tradicija njeguju s posebnom pobožnošću i dostojanstvom.
U slavonskim krajevima, kao i u većem dijelu Hrvatske, Veliki petak je dan tišine, sabranosti i molitve. Zvona na crkvama šute, zamjenjuju ih drvene čegrtaljke i klepetaljke koje ministranti nose obilazeći selo, podsjećajući ljude na Muku Kristovu. Mnoge obitelji poste cijeli dan, dok se na stolu nalazi jednostavna hrana ? najčešće grah, kiseli kupus, riba ili suho voće. Meso se strogo izbjegava, a ručak se jede u tišini, često bez glazbe ili zabave.
U crkvama se održavaju obredi Velikog petka, koji uključuju čitanje Muke Gospodnje, klanjanje križu i ljubljenje Kristovog križa. Kroz taj čin vjernici izražavaju zahvalnost i poštovanje prema Isusovoj žrtvi. Posebno su dojmljive procesije koje se održavaju u nekim slavonskim mjestima, poput onih u Starim Mikanovcima, Ćakovu ili Vinkovcima, gdje se kroz pjesmu i molitvu okupljeni prisjećaju posljednjih trenutaka Kristova života.
U mnogim obiteljima još uvijek je prisutan običaj da se na Veliki petak ne obavlja nikakav teži fizički posao ? ne kuha se ništa što "kipi", ne pere se rublje, a zemlja se ne obrađuje, iz poštovanja prema danu Kristove muke.
Veliki petak u Slavoniji, premda obilježen tugom i šutnjom, zapravo je duboko prožet nadom i iščekivanjem Uskrsnog jutra. U tom jednostavnom, ali snažnom načinu izražavanja vjere ogleda se bogatstvo slavonske duhovnosti i poštovanja prema stoljetnim običajima.
