Na Veliki četvrtak Crkva se s posebnim dostojanstvom prisjeća Posljednje večere, kada je Isus Krist, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakramente Euharistije i svećeničkog reda. Upravo toga dana Isus svojim učenicima ostavlja zapovijed ljubavi da ljube jedni druge kao što je On njih ljubio, naglašavajući služenje bližnjima kao temelj kršćanske vjere.

U jutarnjim satima svakog Velikog četvrtka, u katedralnim crkvama diljem Hrvatske, slavi se Misa posvete ulja. Tijekom ovog jedinstvenog slavlja biskupi blagoslivljaju tri sveta ulja koja se koriste tijekom godine za sakramente krštenja, potvrde, bolesničkog pomazanja i svećeničkog ređenja: katekumensko ulje, ulje za bolesnike i krizma. Svećenici tom prigodom također obnavljaju svoja svećenička obećanja, izražavajući vjernost Kristu i službi narodu Božjem.

U večernjim satima toga dana slavi se Misa Večere Gospodnje, kojom se liturgijski spominje Isusova Posljednja večera s učenicima. Posebnost ove mise je obred pranja nogu, kojim svećenik pere noge vjernicima, nasljedujući samoga Krista i pokazujući primjer poniznosti, služenja i ljubavi prema bližnjem.

Običaji Velikog četvrtka i Svetog trodnevlja u hrvatskom narodu

Veliki četvrtak i dani koji slijede duboko su ukorijenjeni u tradiciji hrvatskoga puka, osobito u ruralnim krajevima i manjim zajednicama koje čuvaju običaje svojih predaka.

U mnogim dijelovima Hrvatske, osobito u južnim krajevima (Dalmacija, Hercegovina, Primorje), na Veliki četvrtak se "vežu zvona" zvona utihnu nakon Slave na večernjoj misi i ne oglašavaju se sve do uskrsne noći. Umjesto njih, u crkvama i procesijama koristi se drvena čegrtaljka (škrebetaljka), što simbolizira razdoblje žalosti, tišine i iščekivanja.

Također, u danima Svetog trodnevlja uobičajeno je bilo da se ne rade teški fizički poslovi, posebice radovi u polju. Obitelji bi se povlačile u tišinu, okupljale na zajedničkoj molitvi i pripremale kuću i srce za Uskrs. Veliki četvrtak posebno se držao danom čišćenja i unutarnje priprave kako prostora, tako i duha.

U nekim krajevima, običaj je da se kuća poškropi blagoslovljenom vodom, a članovi obitelji uzmu malo blagoslovljenog ulja i krizme koje su tijekom dana posvećene, vjerujući da donose zdravlje i Božju zaštitu.

Uvod u Uskrs slavlje života, nade i pobjede

Veliki četvrtak uvodi vjernike u ozbiljno i duboko razdoblje molitve, koje kroz Veliki petak i Veliku subotu vodi do Uskrsa najvećeg kršćanskog blagdana. To je blagdan života nad smrću, svjetla nad tamom, trenutak kada vjernici slave Kristovo uskrsnuće temelj kršćanske vjere i izvor kršćanske nade.

U danima koji slijede, kroz tišinu, post, molitvu i tradicionalne običaje, hrvatski vjernici iznova prolaze put Isusove muke, smrti i slavnog uskrsnuća, u dubokoj duhovnoj povezanosti sa stoljetnom baštinom Crkve