Vijesti

FOTO Velika Gospa u Šumanovcima: Vjera, mir i hladovina u srcu šume

FOTO Velika Gospa u Šumanovcima: Vjera, mir i hladovina u srcu šume

piše: Dora Naletilić

Šuma kao utočište mira i neizmjerne vjere.

ChatGPT said:

Danas, 15. kolovoza, je blagdan Velike Gospe. Svi katolici slave Uznesenje Blažene Djevice Marije, a vjernici diljem Hrvatske odlaze u svoja marijanska svetišta kako bi bili dio ovog velikog dana. Nakon Aljmaša, prošle godine sam otkrila jedno prekrasno slavonsko svetište, skriveno u srijemskim šumama, iza Drenovaca, prije Gunje – svetište Majke Dobre Nade, Šumanovci. Nisam znala ništa o ovom prekrasnom mjestu utkanom duboko u šumi, ni da je riječ o najstarijem slavonskom svetištu koje datira još iz 14. stoljeća.

Bilo je iznimno vruće, toplinski val koji nas i sada "dere" sa svih strana, no dolaskom u Šumanovce vrlo brzo shvatite da vrućine tamo nema. Okruženo šumom, ovo zanimljivo svetište je svježe i hladno, pa vjernici i hodočasnici mogu odahnuti nakon napornog puta u miru.

Bilo mi je prekrasno; lijepa misa, zbor, ispovijed s pogledom na rijeku Savu i ugodna atmosfera koja me potaknula da se vratim i godinu dana poslije. Godina je prošla, ali kao da i nije, jer je svetište Gospe Šumanovačke isto prekrasno kao i prvi put kad sam ga posjetila. Ove godine je bonus što sada imaju priključenu struju, što uvelike pomaže toj župi u radu, pogotovo tijekom najsvetijih dana u godini. Nakon ispovijedi, mise i nakane za svoje najmilije, put nas vodi dublje u šumu, gdje stoji Gospa Šumanovačka. Klupice, sjenice, kapelica i križni put obogaćuju ovo svetište još i više, a kad sjednete i udahnete taj svjež zrak, srce se ozari istog trena. Oko 9 sati ujutro šećemo šumskim putićem do same ponude svetišta – od suvenira do slastica poput šipki, medenjaka i ostalih, ali i nekih tradicionalnih jela poput dobrih starih ćevapa koji savršeno sjedaju na želudac nakon dugog puta.

Jedno prekrasno iskustvo koje svaki vjernik treba osjetiti.

Da se razumijemo, svako svetište je posebno, ali Šumanovci su mi ostavili trag zbog kojeg se vraćam svake godine. Možda sljedeće godine navratim u Ilaču, u koju sam oduvijek htjela otići na Veliku Gospu, a u budućnosti i dalje, jer ovakva iskustva se pamte do kraja života, uz blagoslov Blažene Djevice Marije.