U prvih devet mjeseci 2025. izdano je 136 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca, što je 14 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci MUP-a. Time je prekinut višegodišnji trend snažnog rasta – prošle godine izdano ih je bilo više od 206 tisuća.

Kako prenosi Poslovni dnevnik, dio razloga leži u strožim pravilima novog Zakona o strancima, koji je uveo više reda u sustav zapošljavanja, ali i u usporavanju obnove te manjim potrebama građevinskih tvrtki. “S rastom plaća i rad na nekim poslovima postaje zanimljiv domaćim radnicima, a raste i broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena”, kaže poduzetnik Petar Lovrić.

Najveći pad zabilježen je u građevinarstvu (−28%), dok je turizam pao za oko 5 posto. Trgovina je jedina djelatnost koja bilježi rast broja stranih radnika.

Najzastupljeniji su i dalje državljani BiH i Nepala, no Filipinci su ove godine prvi put prestigli radnike iz Indije. Lovrić ističe kako bi Hrvatska trebala otvoriti veleposlanstvo u Filipinima kako bi olakšala regulaciju zapošljavanja.

Procjene o potrebi za pola milijuna stranih radnika do kraja desetljeća, kaže, “pokazuju se pretjeranima”. Trenutno s važećom dozvolom i prijavljenim boravkom u Hrvatskoj radi oko 113 tisuća stranaca.

Rast broja stranih radnika osjeti se i u platnoj bilanci, radničke doznake prema inozemstvu u prvoj polovici ove godine dosegnule su 307 milijuna eura, dok su prije četiri godine bile gotovo upola manje.

Unatoč padu broja izdanih dozvola, strani radnici i dalje ostaju važan oslonac hrvatskog tržišta rada, posebno u djelatnostima poput turizma, građevine i trgovine. Očekuje se da će u idućem razdoblju naglasak biti na većoj regulaciji, boljoj integraciji stranih radnika te poticanju domaće radne snage na povratak i zapošljavanje u Hrvatskoj.