Kako je otkrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), trgovci u Hrvatskoj i dalje ostvaruju najveće marže na osnovnim životnim namirnicama. Prema najnovijim podacima, kruh i peciva drže uvjerljivo prvo mjesto s prosječnom maržom od 37,9 posto, što je i više nego prethodne godine (37,2 posto).

Slijede konditorski proizvodi – čokolade, keksi i bomboni – s maržom od 32,2 posto, dok su na trećem mjestu svježe voće i povrće s prosječnom maržom od 29,8 posto.

Nešto niže, ali i dalje značajne, marže bilježe se na brašnu i šećeru (27,2 posto), sokovima i vodi (26,3 posto), mesu i mesnim proizvodima (24,3 posto) te mlijeku i mliječnim proizvodima (22,2 posto).

Trgovci s maržama, ali ne i s velikim profitom

Na papiru, ove brojke sugeriraju da trgovački lanci zarađuju obilno. No, kada se uzmu u obzir svi troškovi – od plaća zaposlenih, režijskih troškova, logistike do transporta – stvarna zarada drastično pada.

Prosječna neto marža pet najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj prošle je godine iznosila tek 2,8 posto. Najbolje su poslovali Plodine i Lidl s između 5 i 6 posto neto marže, dok je Konzum bio na oko 1 posto, a Spar gotovo na nuli – svega 0,1 posto.

Fortenova i Schwarz grupa rame uz rame

Kod najvećeg domaćeg lanca, Konzuma (Fortenova grupa), prosječna bruto marža lani je iznosila 28,5 posto, što je oko jedan postotni bod više nego godinu ranije.

Slične brojke ima i Kaufland, član moćne njemačke Schwarz grupe (u kojoj je i Lidl), s bruto maržom od 28,4 posto. Lidl je, pak, blago povećao maržu na 26,5 posto, u odnosu na 26 posto prethodne godine.

Najniže marže – KTC i Spar

Prema analizi poznatog financijskog konzultanta Marija Kurtovića (Kurtović Financial, Zagreb), među deset najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, najnižu bruto maržu u 2023. imao je KTC iz Križevaca – samo 18,2 posto. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Boso iz Vinkovaca s 28,1 posto.

Evo pregleda bruto marži deset vodećih lanaca u zemlji:

Iako su brojke o maržama visoke, realnost je da trgovci posluju u vrlo uskim okvirima profita, a stvarna borba vodi se za svaku kunu – ili bolje rečeno, za svaku lipu koju kupci danas ostave na blagajni.