Hrvati, mladi i stari, pohrlili su na koncert koji se već sada naziva događajem stoljeća, svjesni da će moći pričati o njemu ne samo u svom društvu, već i svojim unucima, obogaćujući priču dodatnim detaljima kao što to čine pripovjedači lovačkih anegdota.
Sve ukazuje na to da će Marko Perković Thompson na zagrebačkom Hipodromu izvesti Čavoglave, a ako se to dogodi a ne postoje naznake da neće stotine tisuća ljudi u srcu Zagreba odgovarat će na poklič "Za dom!" sa "Spremni!". Time se ne bi rehabilitirao samo Thompson, već i same riječi koje su mu donijele desetljeća kontroverzi. I dok će dio javnosti to zauvijek osporavati, većina je već prihvatila promjenu značenja tog pozdrava.
Tijekom Domovinskog rata, Za dom spremni poprimio je drugačiju dimenziju za neke pozitivnu, kao što je to slučaj s petokrakom, za druge dodatno negativnu. Iako svjetska percepcija nikada neće doživjeti transformaciju poput one koju je doživio ukrajinski pozdrav "Slava Ukrajini!", činjenica je da povratka na staro više nema. Zagrebački gradonačelnik bio je svjestan da bi zabrane bile krivi potez koji bi mu mogao ugroziti političku karijeru.
Beogradska Politika piše o "ustaškom pjevaču koji ruši svjetske rekorde", no to je očekivano iz tog izvora. Međutim, i dio hrvatske javnosti u svemu vidi isključivo trijumf desnice ili, kako bi neki rekli, "desnila", te krajnji dokaz fašizacije Hrvatske. Kritika takve Hrvatske oduvijek je bila unosna donosila je karijere i eliminirala političke protivnike. No sada, kada su toliko dugo vikali "Vuk je tu! Vuk je tu!", čini se da njihova upozorenja više nikoga ne zanimaju.
