Nakon snažnih reakcija javnosti zbog najavljenog poskupljenja odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada u Novoj Gradiški od čak 62,25 posto, Brodsko-posavska županija odlučila je javno odgovoriti na prozivke i odbaciti odgovornost za rast cijena. No, paralelno s tim pojašnjenjima, u javni prostor se vraća i jedna druga priča – ona o korupciji, javnoj nabavi i europskom novcu, čiji je glavni akter gradonačelnik Vinko Grgić.

Slučajno ili ne, upravo se gospodarenje otpadom nalazi u središtu obje priče.

Županija: krivi su gradovi i općine, ne Šagulje

Iz Brodsko-posavske županije poručuju kako su tvrdnje da su oni ili Regionalni centar za gospodarenje otpadom „Šagulje“ odgovorni za poskupljenje – netočne i obmanjujuće. Smatraju da se pažnja javnosti namjerno preusmjerava s pravih uzroka.

Glavni problem, kako navode, jest nedovoljna količina odvojeno prikupljenog otpada u gradovima i općinama, u odnosu na zakonske ciljeve.

Zakoni postoje od 2017., ali se ne provode

Podsjećaju da su još od 2017. godine jedinice lokalne samouprave obvezne osigurati najmanje 55 posto odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada, uključujući biootpad. U praksi, ti se ciljevi godinama ne ostvaruju.

Nova Gradiška, prema dostupnim podacima, odvaja oko 38 posto otpada. Još lošiji primjer je općina Rešetari – stopa odvajanja pala je s 19,89 posto u 2023. na svega 11,23 posto u 2024. godini.

– Podaci pokazuju izrazito nisku stopu odvajanja otpada uz negativan trend, što je u suprotnosti sa zakonom – poručuju iz Županije.

Eksplozija količina otpada i rast prihoda

Od 2019. do 2024. godine količina otpada dovezenog na odlagalište u Novoj Gradiški porasla je za 130 posto – s 6.338 tona na čak 14.617 tona godišnje.

Od toga Nova Gradiška i pet općina osnivača Odlagališta d.o.o. proizvedu oko četiri tisuće tona, dok čak deset tisuća tona otpada dolazi izvana. Upravo taj dio se naplaćuje i, prema navodima Županije, predstavlja značajan izvor prihoda.

Kazne koje plaćaju građani

Zbog neispunjenih zakonskih ciljeva, gradovi i općine plaćaju i poticajne naknade. Samo od 2020. do 2023. godine šest jedinica lokalne samouprave – osnivača Odlagališta – platilo je više od 140 tisuća eura kazni.

Županija tvrdi da bi se poštivanjem zakona količina miješanog otpada smanjila, kazne izbjegle, a potreba za proširenjem odlagališta prije početka rada Regionalnog centra „Šagulje“ – nestala.

Prisjetimo se: Grgić, EPPO i reciklažno dvorište

U trenutku kada se raspravlja o otpadu, cijenama i odgovornosti, nemoguće je zanemariti činjenicu da se upravo projekti vezani uz gospodarenje otpadom nalaze u središtu jedne od najvećih lokalnih korupcijskih afera.

Gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić optužen je od strane Europskog javnog tužiteljstva za primanje mita, zlouporabu položaja i manipulaciju javnom nabavom. Suđenje prerasta u ozbiljan test transparentnosti lokalne vlasti i upravljanja europskim sredstvima.

Najskuplje reciklažno dvorište kao simbol sustava

Projekt izgradnje reciklažnog dvorišta, koji je trebao biti infrastrukturni iskorak, prema optužnici je pretvoren u primjer pogodovanja. Posao je dobila tvrtka Elektrocentar Petek, iako je njezina ponuda bila više od pola milijuna kuna skuplja od najpovoljnije.

EPPO tvrdi da je Grgić osobno tražio mito kako bi natječaj bio “riješen”.

Natječaj krojen po mjeri

Konkurentska ponuda odbačena je zbog formalnog detalja – naveden je „glavni inženjer gradilišta“ umjesto „inženjera gradilišta“. Upravo taj birokratski apsurd poslužio je kao izgovor za eliminaciju jeftinije ponude.

Istraga navodi da je u prilagodbi dokumentacije sudjelovalo više osoba, što upućuje na koordinirano djelovanje, a ne izolirani incident.

Odlagalište – javna tvrtka ili politički bankomat?

Posebno osjetljivo pitanje u cijeloj priči jest uloga gradske tvrtke Odlagalište, kojom je upravljao Marijan Furić. Prema ranijim otkrićima, ta je tvrtka financirala leasing vozila za gradonačelnika, posuđivala milijune Industrijskom parku i dizala kredite za projekte poput bazena – iako za to nije bila registrirana.

Vinko Grgić i Marijan Furić

EU fondovi, šteta i otvorena pitanja

Prema EPPO-u, Grad Nova Gradiška oštećen je za najmanje 90.624 kune, dok je Europski kohezijski fond oštećen za više od 427 tisuća kuna. Postoje sumnje da reciklažno dvorište nije jedini projekt s problematičnom pozadinom.

Sve to dodatno baca novo svjetlo na današnje rasprave o poskupljenjima i odgovornosti.

Sustav koji se lomi pod vlastitom težinom

Dok Županija poziva gradove i općine da konačno provode zakon i pravilno razdvajaju otpad, javnost se sve glasnije pita: koliko su današnji računi za smeće posljedica lošeg upravljanja, a koliko nasljeđe godina u kojima su javni sustavi služili privatnim interesima?

Odgovor na to pitanje, čini se, neće dati samo računi za komunalije – nego i sudske presude koje tek slijede.