Povod za ovakve izjave je dokument ?Turistička sezona 2021 ? Analiza rezultata benchmarkinga hotela i kampova u Hrvatskoj?, koji su izradili i predstavili?Fakultet za menadžment i ugostiteljstvo?u Opatiji i?konzultantska kuća BlueRock Consulting?iz Zagreba, inače izrađivači nove Strategije hrvatskog turizma za Ministarstvo turizma i sporta RH.

Sama analiza, koju u ime opatijskog fakulteta potpisuju kao voditelji benchmarkinga prof.dr.sc.?Sandra Janković,?dekanica i prof.dr.sc.?Zdenko Cerović, a u ime BueRock Consultinga?Emanuel Tutek?i?Andrej?Šimatić, obrađuje razdoblje od lipnja do rujna 2021.?

Radi korektnosti nužno je pripomenuti da projekt?benchmarkinga?zajednički financiraju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica.

Čarobna riječ ? premium?

Sada je sve jasno. Ili jasnije nego prije?

Izgledni pobjednik u 2021. i u godinama koje slijede je turizam s višom dodanom vrijednošću,?premium?kako bi rekao naš zamišljeni rimski poznanik s početka priče. Prikupljene podloge i simulacije jasno pokazuju da su?hoteli s 5*?ostvarili?samo 7% manji prihod?u odnosu na sezonu 2109., a?oni s 4*?bili su bolji od očekivanih s?podnošljivim padom prihoda od 16%?po sobi. ?Bostan? su, kako nas stara narodna izreka uči, ?obrali? domaći hoteli s 3* s padom prihoda od 41% po sobi.

Ako mislite da je riječ samo narodski rečeno o??svili i kadifi?? odnosno o vrhunsko uređenim hotelima, bili biste samo djelomično u pravu.

Jer, odlične rezultate iskazuju i kampovi, posebno oni više kategorije uređenosti i opremljenosti te marine odnosno nautika, kod kojih je priroda ? temeljni forte.

Kampovi?su kao i hoteli ostvarili više cijene i tako najavili svoj?come back?na razine prihoda od 2019.??zaostajući samo za 5% za 2019. Bravo za vizionare poput?Jerka Sladoljeva, stručnjaka za kamping turizam, koji je godinama za mene i mnoge druge bio i ostao istinski i vjerodostojni hrvatski lider promoviranja ovog selektivnog tipa turizma.

Ruku na srce, dohodovnost i profitabilnost? kampova je nemali broj puta u povijesti hrvatskog turizma itekako ?spašavala? konsolidirano poslovanje starije i elitnije braće tj. hotela.

I ? propos, kad je o kampovima riječ, stalno mi se vraća misao da upravo kampovi mogu biti jedan, ako ne i ključni generator i nositelj razvoja turizma u kontinentalnim područjima Slavonije i posebice Like.? Gdje još uvijek netaknuta priroda poput glazbene grupe Jinx gotovo da poručuje:???Tamo gdje je sve po mom!?

Simulacije pri tom pokazuju da su?mobilne kućice i bungalovi, kao podkategorija u analizi kampova, ostvarili?za samo 2% slabiji rezultat?od povijesno uspješne 2019.?

Prosječna dnevna cijena u ovoj podkategoriji iznosi u 2021.?rekordnih 138 eura?u odnosu na 134 eura u 2019.?

Sve u svemu možemo reći da je Hrvatska jedan od pobjednika ovogodišnje turističke sezone na Mediteranu.?Hrvatski?je?turizam?ostvario?samo 17% manje noćenja?od Mediterana s padom od nimalo šaljivih 38% u odnosu na 2019.?

Tu je za naše prilike rekordna?evergreen?nautika, koja je zabilježila?u noćenjima samo 6% manje?u odnosu na 2019.?

Ako želimo ostati i dalje korektni, onda valja iskreno priznati da je to uspjeh i Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića, ali i puno puta osporavanog Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom.?

Često puta plešući, slikovito rečeno, poput krupnog mede na cirkuskoj žici, došli su do svog konačnog cilja, čitaj: okončanja ovogodišnje sezone, komunicirajući i krećući se politikom malih koraka tj. ?mic po mic, dan po dan?, zaokruživši u finišu prijelomno turističko razdoblje u 2021.? iznad očekivanja. Respekt gospodo! Zašto ne pohvaliti nešto što je bilo dobro i očito?!

Otrijeznimo se dok je još vrijeme

No, vratimo se?premiumu?s početka ove priče. Riječ premium?zavodnički zvuči i zaluđuje.?

Naročito u turizmu sazdanom na empatiji i emociji te energiji koja proizlazi iz njihove interakcije.

Počesto smo time opijeni, a da se ne trudimo promišljati njeno moguće značenje u domaćem i međunarodnom turizmu.?Zaboravljajući da se?premium?naslov poput prvog mjesta u sportu teško, teško stječe, a tako lako da ne kažem olako i prelako gubi.

Iznenadit ću vas.?Premium?danas podrazumijeva više nego ikad ? održivi prostor u svakom smislu. Održivost prirode dakle prostora, ali i cjelovitu humanu održivost, posebice tolerantnost ljudi koji čine i održavaju održive receptivne objekte. I nemojmo to smetnuti s uma, pune ili prazne prirodni prostor svojom pozitivnom ili negativnom stvaralačkom energijom.?

Tek potom na red dolazi razina tehnološke opremljenosti.

Tranzicija u place management?

Što dalje razmišljam, uviđam da sazrijeva vrijeme da pojam ?destination management? transformiramo u našim daljnjim turističkim promišljanjima i ujedno dokumentima u ? ?place management?. Pojam?place management?mi djeluje zaokruženije, cjelovitije i interaktivnije.?

Upućuje već u startu lokacijsku destinacijsku tranziciju sa dosadašnje?micro?na?meso?ili?macro?perceptivnu i sadržajnu razinu. Implicirajući kako upućuje Vanesta Dominique, citiram ?na?holističku perspektivu ekološkog, ekonomskog i društvenog kapitala?(lokacije,op.a.) sa?fokusom na energiju, otpad i upravljanje rizicima.??

Pogledajmo, primjera radi, što u kontinuiranom procesu traganja i isporuke?odgovora?na šest ključnih odgovora?mogu naučiti place manageri iz knjige??Place management?, koju su napisali?Christer Asplund?i?Jacob Ikkala?uz predgovor vječnog?Philipa Kotlera.

Prvo,?suočiti se sa snažnom konkurencijom?u definitivno disruptivnom i sve manje predvidivom okruženju i ??ne čekati i gledati što će se dogoditi.?

Drugo, fokusirati se na?proaktivan pristup?da ne kažem agresivne poteze?u privlačenju kvalitetnih investitora.??Dodajem ? u fokusu poštivanja održivosti prostora i raspolaganja adekvatnim investicijskim potencijalom od strane izabranih investitora.

Treće, zadržati i oplemenjivati svoje odnose s postojećim kompanijama?da zadrže i dalje svoj interes, čitaj: investiranje na lokaciji.?

Četvrto,?raditi na?daljnjim investicijskim strategijama i taktikama?u?ad hoc atrakcije, ali?s visokom dodanom vrijednošću.?

Peto, provoditi brandiranje lokacije?(place branding) sa istom pažnjom, dinamikom i intenzitetom kao i njen urbani infrastrukturni razvoj (place development) i to u uskoj suradnji privatnog i javnog prostora. Vrijeme je da se po tom pitanju počnemo lišavati odioznosti zbog mogućih potencijalnih nepodopština, nalik onim iz povijesne engleske serije u Hrvatskoj poznatoj kao ?Mućke?, te iskoristiti mikro i makro investicijske potencijale, koji nam stoje na raspolaganju uz, naglašavam, nedvosmislena pravila igre.?

Šesti,?odozdo-prema gore pristup (bottom-up approach)?u kojem, u skladu s održivim modelom i na transparentan način, stanovnici lokacije postaju postupno place manageri.? ?

To potrebuje i ukazuje, uzdahnimo još jednom duboko, na višu razinu promišljanja i djelovanja od sadašnje. Jer, ponavljajmo ovo gradivo do iznemoglosti,??place management?politike po svakoj lokaciji trebaju odrediti što, kada i koliko želimo ostvariti, uzimajući u obzir i raspoložive resurse i? ?footprinte? ili otiske koje ostavljamo u njihovu korištenju ? bilo na prirodu bilo na lokalnog čovjeka sa svim njegovim specifičnim osobnostima.

Na kraju ? nekoliko riječi o ovdje konkretno predstavljenom?benchmarkingu?kao alatu.

Pametnim dalje razrađivanim instrumentarijom i sustavno komuniciranjem ima potencijal da korak po korak postane?unikatni hrvatski turistički brend!?

Što se čeka?!