Hrvatska

Velika analiza uskrsnica: Zagreb rekorder, Biograd daje do 400 eura, a neki gradovi – ništa

Velika analiza uskrsnica: Zagreb rekorder, Biograd daje do 400 eura, a neki gradovi – ništa
Izvor i foto: gradonačelnik.hr

Najnoviji podaci pokazuju duboke razlike među hrvatskim gradovima – dok jedni dijele stotine eura i šire krug korisnika, drugi uopće ne isplaćuju uskrsnice.

Gradovi diljem Hrvatske i ove godine nastavljaju praksu isplate uskrsnica, no analiza pokazuje značajne razlike – kako u ukupnim izdvajanjima, tako i visini pojedinačnih naknada i obuhvatu građana.

Dok pojedini gradovi zadržavaju simbolične iznose, drugi su otišli korak dalje i osigurali znatno izdašnije potpore, uz proširenje kruga korisnika.

Rekorderi po izdvajanjima

Apsolutni rekorder je Zagreb koji je za uskrsnice osigurao čak 3.280.800 eura.

Slijede Osijek s 640.000 eura te Velika Gorica s 500.000 eura, dok visoka izdvajanja bilježe i Split, Varaždin, Čakovec i Kaštela.

Najveće pojedinačne uskrsnice

Po visini pojedinačne isplate uvjerljivo prednjači Biograd na Moru s maksimalnih 400 eura.

Visoke iznose dijele i Daruvar te Novi Vinodolski (do 200 eura), dok se u vrhu nalaze i Ploče, Sinj i Oroslavje.

Najviši cenzusi i širi obuhvat

Po visini cenzusa ističe se Bakar s čak 1.200 eura, dok Kraljevica postavlja prag na 1.000 eura.

Zanimljivo, uskrsnice svim umirovljenicima – bez obzira na visinu primanja – dijeli tek 12 gradova, među kojima su Rijeka, Čakovec i Zaprešić.

Iznosi od simboličnih do rekordnih

Raspon uskrsnica u Hrvatskoj kreće se od svega 20 eura pa do čak 400 eura.

Najniže iznose, oko 20 eura, imaju pojedini gradovi poput Bjelovar i Lipik, dok velik broj gradova ostaje u rasponu od 50 do 100 eura.

S druge strane, neki gradovi nude i alternativne oblike pomoći – bonove, darovne kartice ili pakete s osnovnim potrepštinama.

Hrvatski model specifičan u EU

Za razliku od većine država Europske unije, gdje se dodatci za umirovljenike isplaćuju na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj lokalne vlasti imaju ključnu ulogu.

Dok zemlje poput Njemačka ili Austrija imaju 13. i 14. mirovinu kroz državni sustav, hrvatski gradovi iz vlastitih proračuna financiraju prigodne uskrsnice.

Trend rasta i širenja prava

Podaci pokazuju da gotovo dvije trećine gradova osigurava neki oblik uskrsne pomoći, a broj korisnika se širi.

Osim umirovljenika, obuhvaćeni su i korisnici socijalnih naknada, osobe s invaliditetom, nezaposleni, branitelji, ali i specifične skupine poput djece s teškoćama ili korisnika pučkih kuhinja.

Velike razlike ostaju

Unatoč rastu izdvajanja i širenju mjera, razlike među gradovima ostaju izražene.

Dok jedni povećavaju iznose i podižu cenzuse, drugi ne isplaćuju uskrsnice uopće, što znači da mjesto stanovanja i dalje igra ključnu ulogu u tome hoće li umirovljenici dobiti dodatnu pomoć za blagdane.