Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić našao se u središtu pozornosti nakon što su istražitelji USKOK-a u srijedu ujutro pretražili njegov dom te izuzeli dokumentaciju, računala i mobilne telefone. Dok Šimunić tvrdi da je riječ o politički motiviranom postupku, iz USKOK-a poručuju da istraga nema veze sa sportskim savezima, kako se ranije nagađalo.

No, dok se čekaju službene informacije o predmetu istrage, slučaj je već izazvao snažne reakcije na društvenim mrežama, gdje brojni korisnici ne raspravljaju samo o Šimuniću nego i o radu pravosudnih institucija općenito.

Od zviždača do gradonačelnika

Šimunić je široj javnosti postao poznat 2021. godine nakon što je objavio tajno snimljeni razgovor s tadašnjim predsjednikom krapinsko-zagorskog HDZ-a Žarkom Tušekom i tadašnjim gradonačelnikom Oroslavja Emilom Gredičakom.

Iz te je afere ostala zapamćena Tušekova rečenica „Kaj bi ti štel biti?“, koja je postala jedna od najcitiranijih političkih izjava posljednjih godina. Tušek je nakon objave snimke podnio ostavku na mjesto predsjednika županijskog HDZ-a, no kazneni postupak nikada nije pokrenut.

Prije ulaska u politiku Šimunić je radio kao pizza majstor i u telekomunikacijskom sektoru, a kao nezavisni vijećnik izgradio je imidž osobe koja istražuje trošenje javnog novca i upozorava na nepravilnosti u radu lokalnih vlasti.

Nakon toga pobijedio je HDZ-ovog kandidata na izborima za gradonačelnika Oroslavja, a na posljednjim lokalnim izborima osvojio je gotovo 76 posto glasova.

Društvene mreže pune usporedbi s drugim slučajevima

Nakon što je objavljeno da USKOK istražuje Šimunića, Facebook i druge društvene mreže preplavile su objave građana, aktivista i političkih komentatora koji se pitaju primjenjuju li se isti kriteriji na sve slučajeve u Hrvatskoj.

Među najviše dijeljenim objavama ističu se one koje ne brane nužno Šimunića, nego propituju zašto pojedini drugi slučajevi nikada nisu dobili pravosudni epilog.

"Ako je ovo pogodovanje, što je onda s drugim predmetima?"

Jedna od objava koja se intenzivno dijeli podsjeća na slučaj iz Zadra u kojem je, prema tvrdnjama autora, gradska uprava više puta mijenjala uvjete natječaja za adventske kućice kako bi pojedinim ponuditeljima omogućila sudjelovanje.

Autor se pita zašto takvi slučajevi nisu rezultirali kaznenim postupcima, dok se istodobno provode istrage u drugim predmetima.

U istoj objavi spominje se i zadarsko komunalno poduzeće Čistoća, za koje autor tvrdi da je bez javnog nadmetanja angažiralo tvrtku za zapošljavanje stranih radnika, iako je na tržištu postojao velik broj registriranih agencija koje su mogle pružiti istu uslugu.

Građevinski projekti i nerazjašnjeni slučajevi

Dio komentatora podsjeća i na slučaj marine u Svetom Filipu i Jakovu, za koji je državno odvjetništvo utvrdilo da je na pomorskom dobru došlo do protupravne gradnje, ali bez kaznenog progona zbog, kako je tada obrazloženo, nedovoljnog intenziteta protupravnosti.

Kao još jedan primjer navodi se obnova Doma kulture u Benkovcu, oko koje su se godinama pojavljivale tvrdnje o nestanku znatnih količina građevinskog materijala i mogućoj šteti od nekoliko stotina tisuća eura, no bez pravosudnog raspleta koji bi zadovoljio dio javnosti.

"Dokazi stoje u ladicama godinama"

Veliku pozornost privukla je i objava bivšeg sindikalnog aktivista koji tvrdi da je još 2021. godine nadležnim institucijama dostavio dokumentaciju o navodnim nezakonitostima u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

U objavi navodi kako je prijavljivao navodna nezakonita imenovanja, zlouporabu položaja i pritiske na sindikalne predstavnike, ali da do danas nije dobio odgovor koji bi, prema njegovom mišljenju, pokazao da je predmet ozbiljno istražen.

Takve tvrdnje zasad nisu dobile sudski epilog niti potvrdu nadležnih institucija.

Satira koja je postala viralna

Među najdijeljenijim objavama našla se i satirična usporedba koja ismijava pravosudna obrazloženja.

Autor zamišlja situaciju u kojoj osoba opljačka pekaru, uzme novac iz blagajne i nekoliko bureka, a zatim institucije zaključe kako postoji "nedostatak kvalitete i intenziteta protupravnosti" zbog čega predmet ne zaslužuje daljnje postupanje.

Objava je u kratkom roku prikupila velik broj reakcija jer je mnogi vide kao simbol rastućeg nepovjerenja dijela građana prema radu pravosudnih institucija.

Slučaj koji je prerastao lokalne okvire

Bez obzira na konačni ishod istrage protiv Viktora Šimunića, jasno je da je slučaj odavno prerastao granice Oroslavja i Hrvatskog zagorja.

Za jedne je riječ o dokazivanju da nitko nije iznad zakona, dok drugi tvrde da je pravi problem selektivna primjena zakona i različiti kriteriji prema kojima se procjenjuju pojedini slučajevi.

Upravo zato rasprava koja se vodi posljednjih dana nije više samo priča o jednom gradonačelniku, nego i o povjerenju građana u DORH, USKOK i hrvatski pravosudni sustav.