U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja saborski zastupnik Josip Dabro hrvatskom je narodu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i diljem svijeta uputio čestitku, ali i najavio četiri inicijative kojima želi izmijeniti način obilježavanja pobjede u Domovinskom ratu.

Podsjetio je da je vojno-redarstvena operacija Oluja započela 4. kolovoza 1995. godine u pet sati ujutro te pozvao na odavanje počasti hrvatskim braniteljima, poginulima i svim sudionicima oslobodilačke operacije.

– Budimo ponosni i nepobjedivi kao junaci čiju ostavštinu proslavljamo – poručio je Dabro.

„Dan hrvatske pobjede“ slavio bi se dva dana

Prvi Dabron prijedlog odnosi se na sam naziv i trajanje državne proslave. Smatra da bi „Dan hrvatske pobjede“ trebao postati njezin središnji slogan i naziv, dok bi se službeno obilježavanje proširilo na 4. i 5. kolovoza.

Ako za to bude potrebno, najavio je i pokretanje izmjena zakonskog okvira.

Prema njegovu obrazloženju, time bi se snažnije istaknulo povijesno značenje pobjede ostvarene u Domovinskom ratu.

Osmi kolovoza kao Spomendan HVO-a

Dabro predlaže i da se 8. kolovoza proglasi Spomendanom Hrvatskog vijeća obrane.

Toga je dana 1995. godine, nakon pregovora u Topuskom, došlo do predaje 21. kordunskog korpusa Srpske vojske Krajine hrvatskom generalu Petru Stipetiću, čime su praktično završene glavne vojne operacije Oluje.

Novi spomendan, prema Dabronoj zamisli, trebao bi se obilježavati na najvišoj državnoj razini i naglasiti jedinstvo oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U vremenu u kojem, kako tvrdi, postoje pokušaji razbijanja jedinstva hrvatske nacije, smatra da bi podizanje značenja ratnih postrojbi HVO-a poslalo važnu povijesnu poruku.

Državni vrh mora biti potpisnik proslave

Treći prijedlog odnosi se na organizaciju središnjeg obilježavanja.

Dabro smatra da službeni organizatori ne bi trebala biti samo resorna ministarstva i koordinacijska tijela, nego najviše državne institucije. Kao formalni nositelji proslave trebali bi stajati predsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

– Dan pobjede je, uz Dan državnosti, najvažniji nacionalni praznik i tome mora biti primjerena najviša državna razina zastupanja – poručio je.

Takav status proslave, smatra Dabro, trebao bi podrazumijevati i nazočnost veleposlanika svih država akreditiranih u Hrvatskoj.

U istom dijelu priopćenja Dabro je iznio i krajnje kontroverznu tvrdnju, nazvavši Jasenovac „mitom“. To je njegova formulacija koju Slavonija.IN prenosi uz jasnu atribuciju, a ne stav redakcije.

Hrvatski slavoluk pobjede na ulazu u Zagreb

Najvidljiviji među njegovim prijedlozima jest izgradnja Hrvatskog slavoluka pobjede na jednom od glavnih prometnih ulaza u Zagreb.

Takav bi spomenik, prema Dabronoj zamisli, trajno svjedočio o stvaranju i obrani hrvatske države, ulozi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te hrvatskim ratnicima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine.

Na slavoluku bi bili zabilježeni najvažniji događaji i simboli hrvatske borbe za slobodu.

Dabro je poručio da će prijedloge, zajedno sa svojim stručnim suradnicima, dodatno razraditi nakon reakcija javnosti te pozvao građane na raspravu.

– Neka živi hrvatski narod i bude trajno dostojan svojih junaka – zaključio je saborski zastupnik.