Građanska inicijativa pokrenuta na društvenim mrežama i platformi Change.org traži od lokalnih vlasti da napuste ranu i učestalu košnju te uvedu adaptivni model koji čuva bioraznolikost, tlo i oprašivače.
S dolaskom prvih tratinčica i maslačaka ponovno se otvorilo pitanje načina na koji se u hrvatskim gradovima i općinama održavaju javne zelene površine. Na društvenim mrežama i platformi Change.org pokrenuta je peticija kojom se od lokalnih samouprava traži hitna promjena sadašnje prakse te uvođenje adaptivnog režima odgođene košnje.
Autor peticije, koji se predstavlja kao Vrtlar Kruno, upozorava kako košnja travnjaka “do zemlje” nije nužnost, nego pokazatelj izostanka jasne politike upravljanja urbanim zelenilom. U središtu inicijative je zahtjev da se javne površine više ne održavaju po ustaljenom obrascu koji zanemaruje prirodne procese i potrebe suvremenih gradova.
Rana košnja pod kritikama građana
Nezadovoljstvo građana posebno dolazi do izražaja upravo u proljetnim tjednima, kada se prve samonikle biljke tek počinju razvijati, a travnjaci se već intenzivno kose. Pokretači peticije smatraju da takva praksa dugoročno šteti ne samo biljkama i kukcima, nego i kvaliteti urbanog života.
U peticiji se ističe da način održavanja travnjaka izravno utječe na bioraznolikost, otpornost naselja na klimatske promjene i opći izgled životnog prostora. Upozorava se i da se učestalom i preniskom košnjom smanjuje broj oprašivača poput pčela i leptira, osiromašuje biljni svijet, isušuje tlo i povećavaju troškovi održavanja.
Europski gradovi već biraju drukčiji model
Za razliku od domaće prakse, u brojnim europskim gradovima već se primjenjuje odgođena i prilagodljiva košnja. Takav model podrazumijeva kasniji početak sezone košenja, podjelu zelenih površina prema namjeni te primjenu rubne i mozaik košnje.
Zagovornici ove metode navode da ona donosi više koristi: bogatije gradske ekosustave, veći broj oprašivača i ptica, otpornije travnate površine te racionalnije upravljanje komunalnim sustavom. Drugim riječima, cilj nije zapuštenost, nego pametnije i selektivnije održavanje.
Tri zone za urednije i održivije gradove
U sklopu prijedloga iz peticije travnjaci bi se dijelili u tri kategorije. Prvu bi činile površine koje se redovito kose i služe svakodnevnom boravku građana. Drugu bi činile zone odgođene košnje, poput prirodnih livada, prometnih koridora i rubnih dijelova naselja. Treća kategorija odnosila bi se na rubnu košnju uz staze i prometnice, kako bi se zadržao dojam urednosti i sigurnosti.
Prema prijedlogu inicijative, prva košnja na površinama predviđenima za odgođeni režim trebala bi započeti tek početkom lipnja.
Poruka lokalnim vlastima i komunalnim službama
Cilj peticije je jasan: potaknuti gradove, općine i komunalna poduzeća da moderniziraju sustav održavanja zelenih površina, približe ga europskim ekološkim standardima i unaprijede urbani okoliš.
Pokretači inicijative pozivaju građane da podrže peticiju i time daju doprinos stvaranju zelenijih, otpornijih i dugoročno održivijih sredina za život.
.jpg)
