Povijesna činjenica koja i dalje izaziva podjele

Na današnji dan, 10. travnja 1941., proglašena je Nezavisna Država Hrvatska (NDH), politička tvorevina nastala u kontekstu sloma Kraljevine Jugoslavije i pod snažnim utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Dva pogleda – jedna duboka podjela

I danas, više od 80 godina kasnije, NDH ostaje jedna od najosjetljivijih i najpodijeljenijih tema u hrvatskom društvu.

Za jedne, riječ je o kvislinškoj i fašističkoj tvorevini odgovornoj za teške zločine nad Srbima, Židovima i Romima.

Za druge, NDH se promatra kao izraz povijesne težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom, unatoč okolnostima u kojima je nastala.

Tuđmanov pogled koji se i danas citira

O ovoj temi govorio je i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman na Prvom općem saboru HDZ-a 1990. godine, iznoseći stav koji se i danas često navodi u javnim raspravama:

“Nezavisna Država Hrvatska nije bila samo puka kvislinška tvorevina i fašistički zločin, nego i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom. Ali ona nije donijela slobodu hrvatskom narodu.”

Ovaj citat često se ističe jer sažima složen i dvoznačan pogled na NDH – s jedne strane priznanje težnje za državnosti, a s druge jasno distanciranje od njezina karaktera i posljedica.

Tema koja ne prestaje dijeliti

NDH i danas ostaje pitanje koje nadilazi povijest i ulazi u prostor politike, identiteta i ideologije.

Rasprave o njoj redovito se vraćaju u javni prostor, često bez zajedničkog zaključka, ali s jakim emocijama.

Pitanje za čitatelje

Je li NDH prije svega simbol borbe za državnost ili režim obilježen zločinima i ovisnošću o okupatorima?

Gdje vi stojite u toj raspravi?