Crkveni život

Dan kada Crkva šuti, a simbolika govori više nego ikad

Dan kada Crkva šuti, a simbolika govori više nego ikad
FOTO: fb

Jedan od najsvetijih dana u kršćanstvu obilježen je tišinom, postom i dubokom duhovnom sabranošću, uz jedinstvenu praksu bez slavljenja mise

Dan kada se vjernici prisjećaju Kristove muke

Veliki petak jedan je od najsvetijih dana u kršćanskoj tradiciji, kada se vjernici prisjećaju muke, razapinjanja i smrti Isusa Krista na križu. Obilježava se u petak prije Uskrsa, unutar Velikog tjedna, a prožet je tišinom, postom i snažnim osjećajem duhovne sabranosti.

Jedini dan bez mise u liturgijskoj godini

Posebnost ovog dana jest činjenica da Katolička crkva ne slavi svetu misu – što se ne događa nijednog drugog dana u godini. Razlog leži u snažnoj simbolici: misa predstavlja nekrvnu žrtvu, dok Veliki petak vjernike usmjerava na Kristovu stvarnu, krvavu žrtvu na križu.

Obredi u znaku križa i tišine

Umjesto mise, održavaju se posebni obredi koji uključuju čitanje Muke po Ivanu, klanjanje križu i svetu pričest hostijama posvećenima dan ranije. Središnji trenutak obreda najčešće se odvija u 15 sati, vremenu koje se tradicionalno smatra satom Isusove smrti.

Liturgija dodatno naglašava ozbiljnost trenutka – oltari su ogoljeni, bez križa, svijeća i cvijeća, a obredi završavaju u potpunoj tišini, bez zvonjave zvona. Vjernici često sudjeluju u križnom putu, dok se u pojedinim dijelovima Hrvatske održavaju i procesije sa svijećama i križevima.

Strogi post i jednostavna trpeza

Veliki petak prati i strogi post. Za vjernike između 18 i 60 godina propisan je post koji uključuje jedan puni obrok i dva manja, dok je nemrs – izbjegavanje mesa – obvezan za sve starije od 14 godina.

Na stolovima se zato najčešće nalaze jednostavna jela poput ribe, graha, suhog voća, ali i tradicionalnih slastica poput štrudli s makom i orasima.

Narodni običaji koji i dalje žive

Uz liturgijske obrede, u Hrvatskoj su očuvani i brojni narodni običaji. Dan se provodi u tišini, izbjegava se buka i teški fizički rad, a u prošlosti se nije palila ni vatra do izlaska sunca.

U nekim krajevima žene su u crnom odlazile u crkvu, dok su stariji provodili vrijeme u molitvi ili simbolično pili crno vino kao podsjetnik na Kristovu žrtvu.

Veliki petak tako ostaje dan dubokog poštovanja, tradicije i sabranosti, koji i danas ima posebno mjesto u životima brojnih vjernika.