Pepelnica ili Čista srijeda prvi je dan korizme u kršćanskoj tradiciji – razdoblja od četrdeset dana priprave za Uskrs, obilježenog postom, pokorom i intenzivnijom molitvom. Uz Veliki petak, to je jedini dan u godini kada Crkva propisuje i post i nemrs.

Iako se ti pojmovi često poistovjećuju, među njima postoji razlika. Post podrazumijeva uzimanje samo jednog obroka do sita te dva manja tijekom dana, a obvezuje vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života. Nemrs znači suzdržavanje od mesa toplokrvnih životinja i obvezuje sve starije od 14 godina, pri čemu je dopušteno imati redovite obroke, ali bez mesa.

Smisao posta nije puko gladovanje, nego vježba umjerenosti i samokontrole. Riječ je o svjesnom odricanju – ne samo od hrane, nego i od loših navika – kako bi se više prostora dalo molitvi, duhovnom rastu i pomaganju potrebitima. Od obveze su izuzete osobe čije bi zdravlje moglo biti ugroženo, poput bolesnika, trudnica, dojilja i teških fizičkih radnika.

Obred pepeljenja – podsjetnik na prolaznost

Središnji obred Pepelnice je pepeljenje. Tijekom mise svećenik blagoslivlja pepeo dobiven spaljivanjem grančica s prošlogodišnje Cvjetnice te njime vjernicima posipa glavu ili im čini znak križa na čelu. Pritom izgovara riječi: „Obratite se i vjerujte evanđelju!“ ili „Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!“, čime se naglašava poziv na obraćenje i svijest o ljudskoj prolaznosti.

Tijekom korizme nemrs je propisan svakog petka, dok su nedjelje izuzete jer se smatraju „malim Uskrsom“, danom Kristova uskrsnuća.

Post i nemrs u Hrvatskoj – naglasak na Slavoniji

U Hrvatskoj se tradicija posta i nemrsa i danas snažno njeguje, osobito u manjim sredinama. U Slavoniji, gdje su vjera i obiteljski običaji duboko ukorijenjeni, Pepelnica označava jasan prijelaz iz pokladnog veselja u mirnije, sabranije razdoblje.

Na stolovima se toga dana najčešće nalaze jednostavna jela poput graha, krumpira, ribe ili posnih juha. U mnogim slavonskim obiteljima i dalje se pazi da se petkom u korizmi ne priprema meso, a starije generacije posebno naglašavaju važnost osobne žrtve i odricanja.

Naziv Čista srijeda povezan je i s nekadašnjim običajem temeljitog čišćenja doma. U Slavoniji i okolici Zagreba kuće su se simbolično „čistile“ – ribalo se posuđe, uklanjali tragovi masne hrane od poklada, a ponegdje su se zidovi i vapnili kao znak nove čistoće i pripreme za Uskrs.

Iako su mnogi pučki običaji danas rjeđi, poruka Pepelnice ostaje ista: vrijeme korizme prilika je za unutarnje preispitivanje, povratak jednostavnosti i obnovu osobne i zajedničke vjere.