Europsko državno odvjetništvo (EPPO) još uvijek čeka rezultate nekoliko vještačenja u aferi Geodetski, jednom od najosjetljivijih postupaka vezanih uz trošenje sredstava nakon zagrebačkog potresa. Kako doznajemo iz izvještaja Indexove novinarke Ane Raić, vještačenja bi trebala razjasniti dvije ključne stvari: je li 3D skeniranje terena preplaćeno te jesu li svi ugovoreni poslovi doista obavljeni.

Istražitelji provjeravaju i putne naloge, kao i fiktivne radove na famoznoj jahti koju je Geodetski fakultet nabavio za podvodna snimanja. Donedavno pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković jedan je od osumnjičenih, kao i čelnici Geodetskog fakulteta Almin Đapo i Boško Pribičević. Oni se terete da su u suradnji s više osoba izvlačili novac iz EU fondova i državnog proračuna.

Utrka s rokom: blokade imovine traju do prosinca 2025.

Iako zakon ne propisuje krajnji rok za podizanje optužnice, EPPO je pod pritiskom datuma: sredinom prosinca 2025. istječe maksimalan rok od dvije godine tijekom kojeg se imovina osumnjičenih može držati blokiranom. Ta je mjera uvedena u jesen 2023., nedugo nakon što je istraga otvorena.

Županijski sud u Zagrebu ljetos je produljio blokadu računa tvrtke Grginić jahte, koja je pod istragom zbog sumnje da je naplatila nepostojeće radove na opremanju fakultetske jahte. Prema navodima EPPO-a, dio od oko 32 tisuće eura uplaćenih za “opremanje” jahte završio je kao uplata za uređenje vikendice profesora Pribičevića.

Što zasad znamo?

Dosadašnja svjedočenja potvrđuju da tvrtka Grginić jahte nije obavila poslove za koje je bila plaćena, što je potvrdio i vještak koji je pregledao plovilo. Telegram je još prošle godine objavio da je Geodetski fakultet zbog nepravilnosti morao vratiti više od pola milijuna eura SAFU-u.

Nije isključeno da je nekima od osumnjičenih blokada imovine već istekla, jer nakon dvije godine – bez podignute optužnice – više se ne može produžiti.

Politički odjek: gdje je tu ministrica?

U političkom smislu slučaj najviše pogađa premijera Andreja Plenkovića, koji je tvrdio da sredstva za 3D snimanja nisu bila iz europskih fondova, nego iz državnog proračuna. Zbog razlika u navodima došlo je i do promjena u Poreznom USKOK-u, koji je prvotno u kaznenoj prijavi naveo da je riječ o šteti za EU.

U javnom prostoru često se spominje ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je potpisivala naloge vezane uz sporna snimanja. No, prema dostupnim informacijama — uključujući i izvještaje Indexa i drugih medija — ministrica se u ovom postupku pojavljuje isključivo kao svjedokinja.
EPPO nije potvrdio da istraga ide prema njoj niti da je proširio krug osumnjičenih.

Ipak, činjenica da je Ministarstvo kulture i medija potpisivalo dio isplata otvara političko, ali zasad ne i kaznenopravno pitanje njezine odgovornosti.

Što slijedi?

Sve ključne odluke o smjeru istrage čekaju rezultate vještačenja. EPPO ima još nešto više od godinu dana da završi istragu, odluči o optužnici i eventualno potvrdi tko je — osim već osumnjičenih — imao ulogu u spornim isplatama.

Dok javnost nagađa, a politički pritisci rastu, pravosudno gledano ministrica i dalje ima status — svjedokinje.