Od 1. siječnja poskupjela je električna energija, a krajem prošle godine i plin, dok je hladni val dodatno povećao njihovu potrošnju. Koliki će biti računi početkom veljače i kako će nova poskupljenja utjecati na standard građana, bila je tema emisije HTV-a Otvoreno.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel upozorio je da je udar na standard građana snažan i da traje već godinama. Istaknuo je kako su cijene energenata, hrane i usluga u Hrvatskoj dosegle razinu Europske unije, dok su plaće i mirovine znatno niže.

„Umirovljenici i radnici plaćaju europske cijene, ali nemaju europske plaće. Više od 30 posto prihoda odlazi na hranu, a više od 700 tisuća umirovljenika živi s mirovinom manjom od 500 eura“, rekao je Novosel, poručivši da se rast cijena ne smije više prelamati preko leđa građana.

Predsjednik Uprave HEP Operatora distribucijskog sustava Anton Marušić pojasnio je da je povećanje mrežarine od 1. siječnja oko 15 posto te da to za prosječno kućanstvo znači oko 22 eura više godišnje. Naglasio je da Hrvatska i dalje ima jednu od najnižih cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je da inflacija ne pogađa sve građane jednako te da su od 2019. godine plaće u Hrvatskoj realno porasle 26 posto. Upozorio je, međutim, da visoke cijene električne energije za velike potrošače smanjuju konkurentnost hrvatske industrije.

Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Željko Krevzelj podsjetio je da je na snazi deveti paket Vladinih mjera, koji subvencionira cijenu električne energije za kućanstva i dio poduzetnika. Naglasio je da su subvencije važne, ali i da su nužna dugoročna ulaganja u energetsku samodostatnost i održivost.

Rasprava je zaključena porukom sindikata da rast cijena energenata redovito povlači i rast ostalih cijena, zbog čega će njihov odgovor i dalje biti zahtjev za povećanjem plaća.