Saslušanje pred saborskim Odborom za Ustav obilježila je rasprava o pozdravu „Za dom spremni“, ulozi HOS-a i simbolici zvijezde petokrake
Nastavak saslušanja kandidata za tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu u saborskom Odboru za Ustav pretvorio se u žustru raspravu o simbolima koji desetljećima izazivaju podjele u hrvatskom društvu.
U središtu pozornosti našla se kandidatkinja Ana Horvat Vuković koja je jasno poručila da pozdrav „Za dom spremni“ smatra neprihvatljivim te nespojivim s ustavnim vrijednostima Republike Hrvatske.
„Fašistički pozdrav ne može se rehabilitirati“
Odgovarajući na pitanja zastupnika, Horvat Vuković rekla je kako je riječ o službenom pozdravu kvislinškog i fašističkog režima te da ga nije moguće odvojiti od njegova povijesnog značenja.
– Svjesni smo doprinosa pripadnika HOS-a u Domovinskom ratu, ali njihovo herojstvo ne može se odavati rehabilitacijom pozdrava koji je fašistički – poručila je.
Dodatne reakcije izazvala je njezina tvrdnja da ne vidi bitnu razliku između pozdrava „Za dom spremni“ i nacističkog pozdrava „Sieg Heil“, nakon čega se dio članova Odbora iz redova HDZ-a uključio u raspravu.
Pitanja o petokraki i Domovinskom ratu
Zastupnici Nikola Mažar i Ante Sanader otvorili su pitanje simbolike zvijezde petokrake, podsjećajući na njezinu prisutnost na tenkovima i vojnim oznakama tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku.
Horvat Vuković odgovorila je kako razlikuje simbol od načina na koji je korišten kroz povijest.
– JNA tenkovi su jedno, a petokraka drugo. Razumijem da je za mnoge petokraka simbol stradanja u Domovinskom ratu i poratnih zločina, ali podrijetlo tih simbola nije isto – kazala je.
Prema njezinu tumačenju, petokraka može imati različita značenja ovisno o povijesnom kontekstu u kojem se koristi.
Rasprava koja ne gubi na snazi
Tema povijesnih simbola ponovno je pokazala koliko i dalje izaziva snažne političke i društvene prijepore. Dok jedni inzistiraju na njihovom izvornom značenju i povijesnom kontekstu, drugi naglašavaju iskustva iz novije hrvatske povijesti i Domovinskog rata.
Saslušanje kandidata za Ustavni sud tako je, umjesto isključivo pravnih pitanja, otvorilo i raspravu o temama koje i više od tri desetljeća nakon osamostaljenja Hrvatske izazivaju podijeljena mišljenja.
