Predsjednik DP-a i vladinog Povjerenstva za žrtve poraća poručio je zagrebačkom gradonačelniku da 8. svibnja za mnoge obitelji nije simbol oslobođenja, nego početak stradanja, likvidacija i neobilježenih grobova.
Oštra poruka uoči subotnjeg događaja
Domovinski pokret dostavio je medijima otvoreno pismo Ivana Penave upućeno zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, povodom najavljenog paljenja Trnjanskih krijesova u Zagrebu.
Penava u pismu poručuje kako podrška tom događaju, prema njegovu stajalištu, šalje “tragičnu političku poruku” obiteljima žrtava komunističkog poraća.
“Za mnoge je 8. svibnja početak patnje”
Penava navodi kako se 8. svibnja 1945. ne može promatrati isključivo kao dan oslobođenja Zagreba. Ističe da je za tisuće obitelji u Zagrebu i Hrvatskoj taj datum označio početak progona, oduzimanja imovine, likvidacija, nestanaka i grobova bez imena.
U pismu tvrdi da Zagreb tada nije bio “oslobođen grad”, nego grad u koji su ušle komunističke postrojbe radi uspostave nove vlasti.
Masovne grobnice i žrtve poraća
Penava podsjeća na dosad pronađena stratišta i masovne grobnice na zagrebačkom području. Navodi Tuškanac, Gračane, Savsku 77, Čučerje i šumu Lešće, ističući kako su na tim lokacijama pronađeni posmrtni ostaci brojnih žrtava, među njima i maloljetnika.
Posebno naglašava kako je riječ, prema njegovim riječima, tek o početku procesa suočavanja s nasljeđem komunističkih zločina.
Pozivanje na slovensko iskustvo
U pismu se osvrće i na iskustva Slovenije, gdje je broj evidentiranih masovnih grobnica, kako navodi, tijekom godina znatno rastao. Penava pritom postavlja pitanje koliko je među žrtvama koje su završile u slovenskim jamama bilo Zagrepčana koji su bježali od poratnog terora.
“Obitelji tih ljudi još uvijek čekaju istinu i pravdu. I grob na kojemu će zapaliti svijeću”, poručuje Penava.
Prozivka zbog odnosa prema komunističkim zločinima
Penava Tomaševiću zamjera, kako navodi, selektivan odnos prema žrtvama i nedostatak pijeteta prema stradalima u komunističkom režimu. Tvrdi da je tema poratnih zločina desetljećima bila potiskivana te podsjeća na logore koji su, prema njegovim navodima, djelovali u Zagrebu nakon završetka rata.
U pismu spominje i dokumente iz svibnja 1945. godine, uključujući dopis Aleksandra Rankovića OZN-i za Hrvatsku, koji Penava tumači kao dokaz karaktera tadašnjeg režima.
Zahtjev Gradu Zagrebu
Penava od Grada Zagreba traži punu suradnju s državnim tijelima u istraživanju, pronalasku, ekshumaciji i dostojnom pokopu žrtava poraća na području Zagreba.
Tomaševića poziva da obiđe mjesta masovnih grobnica i zapali svijeću za žrtve.
Poziv na povlačenje pokroviteljstva
Na kraju pisma Penava poziva zagrebačkog gradonačelnika da povuče počasno pokroviteljstvo Grada Zagreba nad Trnjanskim krijesovima.
“Zagreb ne smije biti grad selektivnog sjećanja. Istinu ne možete zakopati ignoriranjem kostiju nevinih ljudi”, poručuje Penava u otvorenom pismu.
