Dok se obrazovanje često promatra kroz brojke, reforme i dokumente, stvarni život škole odvija se daleko od konferencijskih dvorana – u učionicama, hodnicima i selima koja se bore da zadrže djecu. Upravo takva je svakodnevica Osnovna škola Vladimira Nazora, čija se mreža proteže od urbanog središta do rubnih ruralnih naselja.

Na čelu škole od rujna 2019. godine nalazi se Nataša Stanković, ravnateljica s iskustvom u nastavi tehničke kulture i informatike, ali i jasnim razumijevanjem terena na kojem djeluje.

Nataša Stanković

Uz matičnu školu u Slavonskom Brodu, Nazorova škola upravlja s još šest područnih škola – u Gornja Vrba, Donjoj Vrbi te u Ruščica, Donjoj i Gornjoj Bebrini i Klakaru. Riječ je o razgranatom sustavu koji povezuje grad i selo, ali i nosi niz specifičnih izazova.

Ruščica kao obrazovna prekretnica

Posebno mjesto u toj mreži zauzima nova školska zgrada u Ruščici. Ondje je, upravo 2019. godine, prvi put u povijesti organizirana nastava od prvog do osmog razreda. Do tada su djeca nakon četvrtog razreda svakodnevno putovala u Slavonski Brod, često u dvije smjene.

Danas učenici iz Općine Klakar, ali i iz Gornje i Donje Vrbe, upravo u Ruščici završavaju osnovno obrazovanje. Škola je moderna i dobro opremljena, no bez sportske dvorane – što ostaje jedan od ključnih nedostataka.

Između nadležnosti i stvarnih potreba

Rad škole u ruralnom okruženju nerijetko se lomi na pitanjima financiranja i nadležnosti. Iako se problemi, kad se sredstva osiguraju, rješavaju relativno brzo, put do toga zna biti dug.

Primjer je postavljanje ograde oko škole u Ruščici, nužne zbog sigurnosti učenika, koje je realizirano uz potporu Općina Klakar. S druge strane, pitanja poput klimatizacije ili izgradnje sportske dvorane ostaju otvorena jer općina nije osnivač škole, dok Grad Slavonski Brod, kao osnivač, ima niz drugih prioriteta.

Promjene koje traže strpljenje

U obrazovanju su promjene stalne, ali ravnateljica Stanković naglašava kako nagli rezovi rijetko donose kvalitetu.

„Obrazovanje je evolucija, a ne revolucija“, rečenica je koju često ponavlja. Kurikulum danas vidi kao okvir koji nastavnicima daje smjer, ali i slobodu da nastavu prilagode stvarnim potrebama učenika. To, dodaje, traži stalno stručno usavršavanje, ali otvara prostor za kreativnost i kvalitetniji rad.

Digitalni alati i sigurnost djece

Administracije ima, priznaje, ali digitalni alati poput e-dnevnika trebali bi služiti kao pomoć, a ne dodatno opterećenje. Roditeljima e-dnevnik omogućuje brži uvid, no ključna ostaje izravna komunikacija s nastavnicima.

Nakon događaja u OŠ Prečko, poseban naglasak stavljen je i na sigurnost. Škola je, prema naputcima Ministarstva, izradila procjenu sigurnosti i plan postupanja, uz jaču suradnju s policijom i Centrom za socijalnu skrb. Planirano je i zapošljavanje osoba zaduženih za sigurnost u matičnoj školi i u Ruščici.

Škola kao dio zajednice

Suradnja s lokalnom zajednicom, ističe ravnateljica, ključna je za funkcioniranje ovako razgranate mreže. Uz Grad Slavonski Brod, otvorena komunikacija postoji i s Općinom Klakar te Općina Gornja Vrba.

Škola je aktivna i izvan učionica – kroz učeničku zadrugu „Bijeli jelen“, udrugu „Vivak“, sudjelovanje na adventskim događanjima, sajmovima i manifestacijama. Važno je, naglašava Stanković, da su u tim aktivnostima ravnopravno uključena djeca iz svih mjesta.

Pogled prema budućnosti

Iako se nalazi na rubu zemlje, ravnateljica ovaj kraj ne vidi kao kraj puta, nego kao početak.

„Jesmo na granici Europske unije, ali možemo biti i početak“, poručuje. Vjeruje da uz zajedništvo škole, općina, grada i države postoji prostor za dugoročno jačanje obrazovanja u ovom dijelu Slavonije.

Jer škola, osobito u manjim sredinama, nije samo institucija – ona je sidro zajednice. A dokle god to sidro drži, postoji i razlog da mladi ostanu.