Koncert partizanskih pjesama održan u zagrebačkom Lisinskom izazvao je burne reakcije i otvorio staru raspravu o značenju partizanske baštine, jugoslavenskog nasljeđa i simbolima koji i desetljećima nakon Drugog svjetskog rata izazivaju snažne podjele.

Dok su se dvoranom orili stihovi pjesme „Po šumama i gorama“, dio javnosti postavio je pitanje kakvu poruku takav događaj šalje u Hrvatskoj 2026. godine. Posebnu pozornost izazvalo je pojavljivanje bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, koji je sudjelovao na događaju te se kasnije pojavio i na obilježavanju Dana Rusije.

Pjesma s dugom i složenom poviješću

Kritičari koncerta podsjećaju kako „Po šumama i gorama“ nije izvorno nastala u hrvatskom ili jugoslavenskom kontekstu. Korijeni melodije sežu u Rusiju početkom 20. stoljeća, a tijekom godina pjesma je doživjela više prerada i različitih tekstualnih verzija.

U jugoslavenskom partizanskom pokretu postala je jedna od najprepoznatljivijih pjesama Narodnooslobodilačke borbe, no protivnici njezina današnjeg izvođenja tvrde da stihovi ne predstavljaju hrvatsku državnu tradiciju nego ideološko nasljeđe nekadašnje Jugoslavije.

Posebno se problematizira stih o „našoj zemlji ponosnoj“, uz tvrdnje da se u izvornom kontekstu nije odnosio na suvremenu hrvatsku državu, nego na tadašnji jugoslavenski ili čak sovjetski revolucionarni okvir.

Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata

Jedan od glavnih argumenata protivnika ovakvih manifestacija jest činjenica da simboli partizanskog pokreta nisu imali mjesto u Domovinskom ratu.

Ističe se kako hrvatski branitelji 1991. godine nisu pjevali partizanske pjesme niti su koristili komunističku ikonografiju, dok su petokraku na bojištima često nosile postrojbe koje su sudjelovale u agresiji na Hrvatsku.

U tom kontekstu navodi se da su simboli partizanskog pokreta tijekom Domovinskog rata za mnoge hrvatske branitelje izgubili antifašističko značenje te postali povezani s vojskom koja je napadala Hrvatsku.

Staljin, Tito i pitanje „oslobođenja“

Dio polemika odnosi se i na interpretaciju završetka Drugog svjetskog rata.

Kritičari podsjećaju da je Sovjetski Savez prije njemačkog napada na SSSR bio u savezništvu s nacističkom Njemačkom kroz pakt Molotov–Ribbentrop, nakon kojeg je uslijedila podjela Poljske i promjena političke karte istočne Europe.

U tom kontekstu osporava se jednostavno prikazivanje Crvene armije isključivo kao osloboditeljske sile te se naglašavaju i poslijeratni komunistički zločini, politički progoni i uspostava jednopartijskog sustava vlasti u Jugoslaviji.

Simboli koji i dalje dijele Hrvatsku

Više od tri desetljeća nakon Domovinskog rata rasprave o partizanima, ustašama, komunizmu i antifašizmu ne jenjavaju. Dok jedni partizanske pjesme smatraju dijelom antifašističke tradicije, drugi u njima vide simbol bivše države i ideologije koja nema mjesta u suvremenoj Hrvatskoj.

Upravo zato koncert u Lisinskom nije ostao samo glazbeni događaj, nego je ponovno otvorio pitanje može li se partizanska simbolika promatrati odvojeno od političkog i povijesnog konteksta koji je i danas predmet žestokih društvenih prijepora.