Slavonija.info

Jedna od najzaostalijih dionica u Hrvatskoj

Jedna od najzaostalijih dionica u Hrvatskoj
FOTO: Ilustracija

HŽ Infrastruktura traži konzultanta za studiju vrijednu 950.000 eura, a cilj je ispitati elektrifikaciju, drugi kolosijek i veće brzine vlakova na 104 kilometra važne slavonske dionice

HŽ Infrastruktura raspisala je natječaj vrijedan 950.000 eura za izradu studije modernizacije 104 kilometra duge jednokolosiječne pruge od mađarske granice kod Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom kod Slavonskog Šamca.

Riječ je o pruzi koja prolazi kroz Osijek, Đakovo i Strizivojnu-Vrpolje te je dio prometnog pravca koji povezuje Budimpeštu s lukom Ploče.

Danas je ta dionica među najzaostalijima u hrvatskom željezničkom sustavu. Od mađarske granice do Strizivojne-Vrpolja nema elektrificirane kontaktne mreže, cijela je pruga jednokolosiječna, a brzine vlakova ograničene su od 20 do 100 kilometara na sat, ovisno o stanju pojedinih dijelova trase.

Jedan kolosijek znači i dodatno usporavanje prometa jer se vlakovi iz suprotnih smjerova mogu mimoilaziti samo na kolodvorima.

Studija mora pokazati što se isplati graditi

Odabrani konzultant imat će 18 mjeseci za izradu idejnih rješenja, studije izvodljivosti te analize troškova i koristi.

Studija će pokazati ima li opravdanja za elektrifikaciju neelektrificiranih dionica, dogradnju drugog kolosijeka i povećanje brzina. Razmatrat će se brzine od 100 do 160 kilometara na sat za putničke vlakove te do 120 kilometara na sat za teretni promet.

Planirana je i analiza rekonstrukcije kolodvora u Osijeku, Dardi, Belom Manastiru, Đakovu, Kopanici-Beravcima i Slavonskom Šamcu.

Posebno bi se trebala razmotriti i željezničko-cestovna križanja u građevinskom području Osijeka, koja bi se mogla riješiti podvožnjacima ili nadvožnjacima.

Rok za ponude je 23. lipnja

Ponude za ovaj posao mogu se predati do 23. lipnja 2026. godine.

Natječaj je objavljen iznad europskih pragova, što znači da se mogu javiti konzultanti iz bilo koje države članice Europske unije.

Rokovi stižu iz Bruxellesa

Iza ovog postupka stoje i obveze Hrvatske prema europskoj prometnoj mreži.

Dionica od Strizivojne-Vrpolja do Slavonskog Šamca dio je osnovne TEN-T mreže i europskog prometnog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, zbog čega ju Hrvatska mora uskladiti s europskim standardima do 2030. godine.

Preostali dio pruge, od mađarske granice do Strizivojne-Vrpolja, mora biti usklađen do 2050. godine.