Brojevi nisu opravdanje, ali jesu alat: bez razumijevanja statistike nema ni ozbiljne javne rasprave o nasilju nad ženama
Uvod: reakcije i „virtualne batine“
𝗡𝗔𝗥𝗔𝗩𝗡𝗢, nisam prošao bez svoje porcije virtualnih batina jer sam se usudio progovoriti statistikom o ukupnom nasilju nad ženama. Pa prenosim dio onog što sam napisao na drugom zidu.
Tako se piše kad se ne razumije matematika i statistika. Dobro je ne zaboraviti na osjećaje kako se ljude – žene – ne bi promatralo kao brojke, ali u tome valja pronaći nekakvu racionalnu izvjestiteljsku ravnotežu.
Problem „malih brojeva“ i oscilacija
Broj ubijenih žena po godini značajno varira, od svega 8 u 2018. do 20 u 2016. i 19 u 2020. Ovi oscilirajući brojevi ilustriraju problem efekta „malih brojeva“ (ne, NE zaboravljam da se radi o ljudima) — još jednom pokazuje zašto je korisno promatrati dulje razdoblje.
Izjave, poluistine i kontekst
Kad je Božinović bio ustvrdio da je RH na europskom dnu po stopi femicida, on nije lagao. Ali nije bio rekao niti punu istinu, jer je kao polazište uzeo 2018., kad je bio jednoznamenkasti broj ubijenih.
Tako sada ne lažu oni, ali niti ne govore istinu, koji dižu glas zbog 2025.
Zašto postoci mogu varati
𝗡𝗜𝗧𝗞𝗢 𝗡𝗢𝗥𝗠𝗔𝗟𝗔𝗡, nadam se, neće 2026., AKO(!) bude 12 ubijenih žena, što je po dosadašnjim trendovima oscilacija sasvim moguće, reći da se stanje popravilo za 33 posto. Jer bi to bila neistina.
Nema problema, treba dizati glas i zbog jedne jedine ubijene žene, nikad ne smijemo biti zadovoljni, ali ovdje je tema zloporaba statistike koja se odvija pred našim očima, kad se nekome tko s time nema nikakve veze pokušavaju prišiti ta ubojstva.
Generalizacije i politička zloupotreba
Svi koji tvrde da se to danas ne generalizira nikome, a potpisali su pritom možda hajku protiv ljudi koji koriste svoje ustavno pravo na trgovima – u oči lažu.
Širi kontekst: nasilje nad ženama u EU
Tablice koje su priložene, kao i sam post, uopće ne govore isključivo o femicidu, nego o ukupnoj incidenciji rodno percipiranog nasilja prema ženama. Da, ponovit ću, Hrvatska spada među one države gdje je takvo nasilje ispodprosječno zastupljeno.
Prethodna tablica (pogledaj prethodnu objavu na mojem zidu) koju je objavila istraživačka služba Europskog parlamenta govorila je o nasilju u proteklih 5 godina. Sasvim je u skladu s istraživanjem o nasilju koje žene dožive tijekom svojeg života u zemljama članicama EU. Ponovno, Hrvatska je među 10 koje su najmanje loše.
