Nuklearna energija ponovno u fokusu

Vijest koja je, usprkos brojnim političkim prepucavanjima u javnom prostoru, prošla relativno nezapaženo odnosi se na prijedlog ministra gospodarstva Ante Šušnjara o razvoju nuklearne energije u Hrvatskoj, odnosno mogućnosti izgradnje nove nuklearne elektrane.

Publicist i analitičar Matej Holjevac izrazio je zadovoljstvo takvom inicijativom, ističući da je o potrebi razvoja nuklearne energije pisao i ranije, u vrijeme kada je ta ideja bila snažno kritizirana.

„Hrvatskoj trebaju nuklearke. To je nešto o čemu sam pisao još davno, kad je to bila hereza i kad su se nuklearke našle na udaru ‘zelenih’ koji su isposlovali njihovo zatvaranje u Njemačkoj i tako ostavili Njemačku ne samo bez jeftine i razmjerno čiste energije, nego i energetski potpuno ovisnu o ruskom plinu i nafti“, navodi Holjevac.

Plan povećanja udjela nuklearne energije

Prema prijedlogu zakona koji je ministar Šušnjar predstavio u Saboru, Hrvatska bi u narednim desetljećima trebala značajno povećati udio energije iz nuklearnih izvora.

„Do 2040. više od 90 posto električne energije mora dolaziti iz niskougljičnih izvora, a bez nuklearne energije taj cilj gotovo je nemoguće ostvariti“, istaknuo je Šušnjar predstavljajući zakon.

Zakon uključuje razvoj tehnologije malih modularnih i mikro nuklearnih reaktora. Hrvatska trenutno oko 16 posto električne energije dobiva iz nuklearne elektrane Krško, dok je cilj da do 2040. taj udio naraste na približno 30 posto, što bi značilo i izgradnju nove nuklearne elektrane.

Širi politički konsenzus

Jedan od zanimljivijih aspekata rasprave jest relativno široka politička podrška projektu.

Holjevac primjećuje da su prijedlog zakona podržali HDZ, Domovinski pokret, Most i DOMiNO, odnosno gotovo sve političke opcije desno od SDP-a. Čak ni dio ljevice, koji je tradicionalno skeptičan prema nuklearnoj energiji, nije se izričito usprotivio prijedlogu.

Najviše kritika stiglo je iz redova platforme Možemo. Saborski zastupnik Marin Živković upozorio je kako bi cilj od 30 posto električne energije iz nuklearnih izvora do 2040. godine mogao biti preambiciozan.

Energetska sigurnost kao strateški cilj

U raspravi se posebno ističe argument energetske neovisnosti. Zagovornici projekta tvrde da stabilna i cjenovno pristupačna energija predstavlja ključan preduvjet za dugoročan gospodarski razvoj.

Prema tom tumačenju, razvoj nuklearne energije mogao bi biti jedan od najvećih infrastrukturnih i energetskih projekata u Hrvatskoj, s potencijalom da utječe ne samo na cijenu energije nego i na ukupnu ekonomsku stabilnost države.

Fokus na dugoročne projekte

U tom kontekstu dio komentatora smatra da se ministar Šušnjar profilira kao političar koji nastoji otvoriti raspravu o velikim strateškim projektima, umjesto o dnevno-političkim temama koje često dominiraju javnim prostorom.

Takav pristup, prema njihovim ocjenama, mogao bi biti važan korak prema dugoročnom planiranju energetskog razvoja i jačanju gospodarske konkurentnosti Hrvatske.