Podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu otkrivaju snažan kontrast u migracijskim kretanjima Hrvatske. Dok su Zagreb, Dalmacija i priobalni gradovi ostvarili rekordan priljev stanovništva – s pozitivnim migracijskim saldom većim od 31 tisuće osoba – Slavonija i dalje bilježi odljev stanovništva.

Gotovo sve slavonske županije, uključujući Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku, lani su imale negativan migracijski saldo, što znači da se više ljudi iselilo nego doselilo.

Slavonija gubi, Zagreb i obala rastu

Prema službenim podacima DZS-a, Vukovarsko-srijemska županija zabilježila je jedan od najvećih minusa u zemlji – 706 više odseljenih nego doseljenih.
Požeško-slavonska županija izgubila je 612 stanovnika, dok je u Brodsko-posavskoj županiji minus iznosio 352 osobe.

U isto vrijeme, Zagrebačka županija ostvarila je najveći pozitivan saldo među kontinentalnim područjima – čak 4.814 više doseljenih nego odseljenih, dok su Zagreb i priobalje u ukupnom plusu većem od 30 tisuća stanovnika.

Slavonski Brod rijetka je iznimka

U moru negativnih trendova, Slavonski Brod se izdvaja kao rijetka slavonska sredina s pozitivnim rezultatom.
Prema podacima lokalnih portala, grad je 2023. zabilježio oko 650 više doseljenih nego odseljenih – prvi put nakon više godina.
No, struktura doseljenika otkriva da taj porast nije rezultat povratka mladih Brođana, već dolaska stranih radnika – ponajprije iz Nepala, Indije i Filipina, koji rade u industriji i građevinskom sektoru.

Nasuprot tomu, Nova Gradiška, Požega, Vukovar, Vinkovci, Kutjevo... nastavljaju gubiti stanovništvo.
Lokalni dužnosnici i stručnjaci kao glavne razloge navode nedostatak kvalitetnih radnih mjesta, niže plaće i slabije životne uvjete u odnosu na zapad zemlje.

Dalmacija i mali obalni gradovi u velikom plusu

Sasvim drugačija slika je na Jadranu.
Zadar, Split, Rijeka, Pula, Poreč i Dubrovnik među su deset gradova s najvećim apsolutnim dobitkom stanovništva.
U relativnim pokazateljima prednjače manji gradovi poput Novalje, Nina i Vodica, u kojima je postotna razlika doseljenih i odseljenih premašila 5 posto.

Hrvatska je 2024. zabilježila pozitivan migracijski saldo s inozemstvom od 31.394 osobe, a 81 posto doseljenih bili su strani državljani.
To znači da je veći dio rasta zapravo rezultat priljeva radne snage iz trećih zemalja, a ne povratka domaćih građana.

Slavonija ostaje simbol iseljavanja

Demografski problemi istočne Hrvatske sve su izraženiji.
Iako država bilježi rast stanovništva zahvaljujući doseljavanju stranaca, Slavonija ostaje u deficitu, a mladi i dalje odlaze u veće gradove ili inozemstvo.

„Regionalna neravnoteža postaje kronična – Zagreb i priobalje rastu, a istok zemlje se prazni“, upozoravaju stručnjaci za demografiju.
Bez jačanja gospodarstva, ulaganja u infrastrukturu i jasne strategije privlačenja stanovništva, Slavonija će, upozoravaju, ostati prostor odlazaka, unatoč pojedinačnim pozitivnim primjerima poput Slavonskog Broda.