Tihi susret koji otvara velika pitanja
Prije nekoliko mjeseci Općinu Davor posjetili su Andreas Raab, potpredsjednik njemačke Paneuropske unije, te Franjo Komarica, biskup Banjolučke biskupije – čovjek koji već desetljećima upozorava na demografsko pražnjenje Posavine i sudbinu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Njihov dolazak nije bio protokolaran. U fokusu razgovora s načelnikom Općine Davor Đurom Anđelkovićem našla se jedna tema koja nadilazi lokalne okvire – plovnost rijeke Save i budućnost riječnog gospodarstva.
Susret je, prema dostupnom transkriptu, otvorio niz konkretnih pitanja: može li se Sava ponovno pretvoriti u gospodarsku arteriju, može li se zaustaviti iseljavanje i postoji li politička volja za takav zaokret.
Tko su gosti koji su stigli u Davor
Andreas Raab – operativac paneuropske mreže
Raab dolazi iz Njemačke, iz grada Ulma, i djeluje kao potpredsjednik Paneuropa-Union Deutschland, organizacije koja promiče europsku integraciju i suradnju. Njegov profesionalni put obilježen je radom na prostoru jugoistočne Europe, uključujući angažmane u misijama OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Riječ je o profilu koji kombinira međunarodno iskustvo, političke kontakte i praktično poznavanje regionalnih prilika – što se jasno očitovalo i tijekom razgovora u Davoru.
Biskup Franjo Komarica – glas Posavine
Biskup Komarica jedna je od najprepoznatljivijih figura Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Tijekom rata u BiH ostao je u Banjoj Luci, svjedočeći progonu i nestajanju katoličke zajednice.
Njegovo dugogodišnje djelovanje usmjereno je na povratak prognanih, očuvanje identiteta i upozoravanje na političke i demografske probleme regije. Upravo zato njegov dolazak u Davor ima dodatnu težinu – riječ je o prostoru koji dijeli iste izazove.
Davor – mjesto koje je živjelo od rijeke
Načelnik Anđelković u razgovoru je podsjetio na prošlost koja danas zvuči gotovo nevjerojatno.
Davor, općina s oko dvije i pol tisuće stanovnika, nekada je bio jedno od najjačih riječnih središta u ovom dijelu Europe. Čak 800 ljudi radilo je u riječnom brodarstvu.
„U ta zlatna vremena nije bilo domaćinstva koje nije imalo jednog ili dva lađara“, istaknuo je načelnik.
Ti ljudi nisu bili samo radnici – stvarali su stručnjake, kapetane i međunarodno priznate pomorce. Plovilo se od Siska do Rotterdama, žito se transportiralo Dunavom iz Ukrajine, a Davorci su bili dio velikog europskog logističkog sustava.
Danas je od toga ostala tek tradicija i simbolika – sidro u općinskom grbu.
Plovnost Save – ključni problem i političko pitanje
Središnje pitanje sastanka bilo je: zašto Sava više nije plovna?
Problem dodatno komplicira činjenica da je Sava međunarodna rijeka i granica, što znači da su za svaku ozbiljniju intervenciju potrebni međudržavni dogovori. Upravo tu, prema riječima lokalne vlasti, nastaje zastoj.
Posljedice su konkretne i mjerljive:
- pad riječnog prometa
- gašenje radnih mjesta
- iseljavanje stanovništva
„Da se plovnost riješi, odmah bi se vratilo barem 50 ljudi u Davor“, naglasio je Anđelković.
Geopolitička dimenzija Posavine
U jednom dijelu razgovora otvorena je i šira slika.
Načelnik je upozorio da je riječ o prostoru koji naziva „mekim trbuhom Hrvatske“ – području gdje Europska unija praktički završava, uz složene etničke i političke odnose s druge strane Save.
U tom kontekstu pitanje plovnosti rijeke nije samo gospodarsko, već i strateško pitanje opstanka lokalnih zajednica.
Paneuropska veza i politički kanali
Raab je tijekom sastanka ponudio konkretne mogućnosti internacionalizacije problema.
Preko svojih kontakata u Njemačkoj i paneuropskim strukturama najavio je da bi ovu temu mogao otvoriti na međunarodnim skupovima, posebno kroz mrežu podunavskih zemalja.
Prema transkriptu, spomenuta je i mogućnost korištenja političkih veza na najvišoj razini – uključujući kontakte s hrvatskim državnim vrhom.
Osim toga, predložio je povezivanje s bavarskim modelima razvoja riječnih luka, posebno primjerom Straubinga, gdje je sličan projekt pokrenuo regionalni razvoj.
Ideja o „Udrugi lađara“
Jedan od konkretnih prijedloga koji je iznio načelnik odnosi se na osnivanje udruge koja bi povezala gradove i općine uz velike rijeke – od Osijeka do Siska.
Cilj bi bio traženje partnerstva s Vladom RH u cilju rješavanje infrastrukturnih problema.
Prema riječima Anđelkovića, interes za takvu inicijativu već postoji u više slavonskih gradova.
Komaričina poruka: „Treba vas izvući iz magle“
Biskup Komarica u završnici razgovora dao je možda i najplastičniju ocjenu situacije.
„Treba vas izvući iz ove posavske magle“, rekao je, naglašavajući potrebu da se lokalne ideje predstave širem krugu ljudi i institucija.
Njegova poruka bila je jasna – bez vidljivosti i političkog pritiska nema promjena, ali bez inicijative s terena nema ni razloga za djelovanje.
Između prošlosti i mogućeg zaokreta
Razgovor u Davoru pokazao je koliko je potencijal rijeke Save i dalje prisutan, ali i koliko je njegova realizacija ovisna o političkim odlukama.
S jedne strane stoji nasljeđe mjesta koje je živjelo od rijeke, s druge realnost u kojoj ta ista rijeka više ne nosi gospodarski život.