Politička situacija u Nova Gradiška dodatno se zakomplicirala nakon što je, uz bivšeg gradonačelnika Vinka Grgića, uhićena i predsjednica Gradskog vijeća Dinka Matijević.

Podsjetimo, Grgić je ostavku na mjesto gradonačelnika podnio iz istražnog zatvora, nakon čega je Vlada Republike Hrvatske raspisala prijevremene izbore za gradonačelnika koji bi se trebali održati 17. svibnja.

No nakon novih uhićenja i sve težih optužbi koje pogađaju političku strukturu okupljenu oko bivšeg gradonačelnika, postavlja se pitanje treba li Vlada sada poništiti postojeću odluku i raspisati izbore i za Gradsko vijeće.

Vijeće ostalo bez političkog legitimiteta?

Formalno-pravno, Gradsko vijeće i dalje postoji i može donositi odluke jer nije raspušteno.

Međutim, političko pitanje postaje puno ozbiljnije.

Većinu u vijeću i dalje drže vijećnici okupljeni oko nezavisne liste čiji je nositelj bio upravo Vinko Grgić, političar protiv kojeg se vode istrage i očekuju sudski postupci zbog sumnji na korupciju, zlouporabu položaja i financijske malverzacije.

Sada je dodatni udarac uslijedio uhićenjem predsjednice vijeća.

Time je otvoreno pitanje može li takvo predstavničko tijelo uopće imati politički legitimitet za nastavak mandata kao da se ništa nije dogodilo.

Hrvatski zakon dopušta kandidature i pod istragama

Hrvatski pravni sustav vrlo jasno razlikuje:

• sumnju,
• istragu,
• optužnicu,
• i pravomoćnu presudu.

Prema važećim zakonima, sama istraga ili sudski postupak nisu prepreka kandidaturi na izborima.

To znači da se i osobe protiv kojih se vode USKOK-ove istrage mogu kandidirati za:

• gradonačelnike,
• načelnike,
• župane,
• vijećnike,
• pa čak i saborske zastupnike.

Upravo zato se i Vinko Grgić može ponovno kandidirati za gradonačelnika, unatoč činjenici da je ostavku dao iz istražnog zatvora.

“Lex Vlahušić” vrijedi tek nakon pravomoćne presude

Hrvatska je već imala slučaj poznat kao “Lex Vlahušić”.

Riječ je o izmjenama Zakona o lokalnim izborima koje su donesene nakon pravomoćne presude bivšem dubrovačkom gradonačelniku Andro Vlahušić.

Tim izmjenama propisano je da se osobe pravomoćno osuđene na određene kazne zatvora ne mogu kandidirati na lokalnim izborima do isteka rehabilitacije.

Ključna razlika je u tome što se zabrana aktivira tek nakon pravomoćne presude.

Dok god postupak traje:

• kandidatura je dopuštena,
• političko djelovanje je dopušteno,
• i mandat može trajati.

Treba li Hrvatskoj “Lex Grgić”?

Slučaj Nove Gradiške sada otvara potpuno novo pitanje.

Treba li Hrvatska mijenjati zakon kako bi se spriječilo da:

• osobe pod ozbiljnim korupcijskim istragama,
• osobe koje ostavku daju iz pritvora,
• ili političke strukture povezane s takvim aferama

nastave normalno sudjelovati u lokalnoj vlasti?

Takav zakon mnogi bi odmah nazvali “Lex Grgić”.

No problem je puno složeniji.

Uvođenje zabrane kandidature već u fazi istrage ili optužnice otvorilo bi ozbiljna ustavna pitanja:

• presumpcije nevinosti,
• mogućnosti političkih zlouporaba,
• i potencijalnog korištenja pravosuđa za eliminaciju političkih protivnika.

Upravo zbog toga Hrvatska nikada nije uvela zabranu kandidature samo temeljem istrage ili optužnice.

Sukob interesa dodatno pojačava političku krizu

Dodatni politički problem predstavlja i funkcija Dinke Matijević.

Naime, ona je istodobno:

• predsjednica Gradskog vijeća,
• i direktorica Turističke zajednice Nove Gradiške.

Time se otvara pitanje mogućeg sukoba interesa jer kao direktorica ustanove financirane javnim novcem istodobno predsjedava tijelom koje odlučuje o financiranju i izvješćima te iste institucije.

Novi izbori značili bi dodatni trošak za građane

Ako bi Vlada raspisala i izbore za Gradsko vijeće, Nova Gradiška bi praktično ponovno prolazila kroz kompletan izborni proces.

Prema procjenama temeljenim na ranijim lokalnim izborima u gradovima te veličine, trošak izbora mogao bi iznositi između 40 i 80 tisuća eura, osobito ako bi se održavala dva izborna kruga.

No političko pitanje sada postaje važnije od samog troška:

• ima li postojeće vijeće još legitimitet,
• može li grad normalno funkcionirati,
• i treba li građanima omogućiti da iznova odluče ne samo o gradonačelniku nego i o cijeloj političkoj većini koja je upravljala gradom.

Politička odluka sada je na Vladi

Zakonski gledano, Vlada nije obvezna raspisati izbore za Gradsko vijeće.

Ali politički pritisak nakon novih uhićenja mogao bi postati sve veći.

Jer nakon ostavke gradonačelnika iz pritvora i uhićenja predsjednice vijeća, pitanje više nije samo tko će voditi grad.

Pitanje je ima li postojeća gradska vlast uopće još politički kredibilitet za nastavak mandata.